U Crnoj Gori se godišnje rodi oko 800 dječaka više nego djevojčica, što Crnu Goru svrstava u države sa najvećim disbalansom po polovima među novorođenčadima, poručeno je na konferenciji posvećenoj toj problematici.
Pomoćnik ministra zdravlja Mensud Grbović rekao je da je Crna Gora, uz Albaniju, Azerbejdžan i Jermeniju, država sa najvećim procentom disbalansa među novorođenom djecom muškog i ženskog pola.
"Odnos je 100 djevojčica na prema 109 dječaka, a uobičajan odnos je oko 102 dječaka na 100 djevojčica. Riječ je o trendovima i to je prosjek u poslednjoj dekadi. Ministarstvo zdravlja je preduzelo aktivnosti i donijelo set propisa koji ima prohibitorni karakter kada je prekidanje trudnoće iz nemedicinskih razloga u pitanju", kazao je Grbović.
On je rekao da je taj resor donio zakon koji zabranjuje prekid trudnoće sa motivom odabira pola, kao i upotrebu genetskih testova u ranoj trudnoći, osim iz medicinskih razloga.
"Zakon takođe ne dozvljava oplodnju selektivnom sjemenom ćelijom, u slučaju vantjelesne oplodnje. Prenatalni odabir pola je značajan problem i prepoznaje se u svim državama članica Savjeta Evrope, jer remeti prirodni balans polova, preferajući muški", rekao je Grbović.
Prema njegovim riječima, Komitet za bioetiku Savjeta Evrope preporučuje da se izrade preporuke koje će se distribuirati zdravstvenim ustanovama.
"Preporučuje se da se odredi vremenski okvir kada će se realiziovati mjere, da se oforme nadzorna tijela, monitoring i evaluacija primjene, nadzor nad ustanovama, edukativni skupovi za zdravstne radnike i multiusektorske kampanje", rekao je Grbović.
Član Komiteta za bioetiku Savjeta Evrope, subspecijalista medicinske i kliničke genetike, Olivera Miljanović, kazala je da je odavno prepoznata pojava takve anomalije u društvu.
"Davno je prepoznato interesovanje za muškim potomkom. Kao predstavnik u Komitetu, Crna Gora predstavnika ima od 2004. godine i kroz zakonske regulative i aktivnosti prati preporuke SE. Od 2009. godine naša država je normativno uredila ovu oblast", navela je Miljanović.
"Treba zdravstveno da prosvećujemo. Zajedno treba da dižemo nivo senzitivnosti prema ovoj društvenoj pojavi", poručila je Miljanović.
U Centru za medicinsku genetiku i imunologiju se, kako je navela, rade genetska testiranja, prenatalna i prediktivna, gdje se predviđaju rizici od raznih nasljednih bolesti isključivo koriste u medicinske svrhe.
"To se radi kada morate odrediti genetski status djeteta da biste vidjeli da li ima rizika od neke teške genetske bolesti. Svaka druga vrsta genetskog testiranja u nemedicinske svrhe je zloupotreba i nikada nije bila dozvoljena", kazala je Miljanović.
Ona je precizirala da se prenatalna dijagnostika koristi kod parova koji imaju povišen rizik od naslednih bolesti.
"Kod nas bračni parovi dobiju detaljnu genetičku informaciju zašto su potrebne analize i koji su rizici. Dajemo im savjete koji su nesugestivni", navela je ona.
Miljanović je govorila o odnosu među polovima u Crnoj Gori .
"Odnos 100 djevojčica na prema 109 dječaka koji prati dvodecenijski trend, ne može se objasniti strukom i naukom, niti biološki ni socijalno-kulturološki. Najveći mogući disbalans može da bude do 106, mada je 103 prosjek. Sve preko toga se smatra zloupotrebom medicinske genetike u nemedicinske svrhe", rekla je Miljanović.
Ona je kazala da remećenje ravnoteže među polovima nije problem zdravstvenog sistema ili Ministarstva zdravlja već društvena pojava i problem na kojem svi treba zajedno da rade.
"Treba zdravstveno da prosvećujemo. Zajedno treba da dižemo nivo senzitivnosti prema ovoj društvenoj pojavi", poručila je Miljanović.
Prema njenim riječima, svaka žena ima pravo da prekine trudnoću do 12 sedmice svojom voljom.
"Mi joj ne smijemo pomoći tim što ćemo otkriti pol kako bi ona žrtvovala zdravo žensko dijete. Na osam hiljada porođaja, što je prosjek u Crnoj Gori, to je otprilike 800 dječaka više. Za deset godina osam hiljada muškaraca više nego žena. To su velike neravnoteže", rekla je Miljanović.
One je kazala da se tokom rada susretala sa parovima koji žele muško dijete i da im se tako pomogne u otkrivanju pola.
"Takvi roditelji ne samo da su dobijali informaciju da ne mogu to da urade, već su prošli proces javno-zdravstvnog prosvećivanja. To je rad jedan na jedan i dobar je za one koji dođu, ali nama treba da radimo za deset hiljada ljudi", rekla je Miljanović.
Kako je navela, skoro uvijek su izvršeni prekidi trudnoće iz medicinskih razloga, kada je genetskim testiranjima otkrivena teška i po rođenju neliječiva bolest.
"U Centru smo do danas ove godine uradili 526 prenatalnih dijagnostika. Od toga je prekinuto devet trudnoća sa jasno definisanom i otktrivnom genetskom bolesti koja se ne može liječiti po rođenju", kazala je Miljanović, navodeći da taj broj godišnje varira od deset do 15.
"Epilog i pozitivna posledica takvog rada je da smo u poslednjih deset godina incidencu najčšće nasledne bolesti – Daunovog sindroma smanjili tri puta", zaključila je Miljanović.
Bonus video:
