U Crnoj Gori ne postoje precizni podaci o broju djece s invaliditetom, s toga su i mjere koje se preduzimaju na poboljšanju njihovog statusa selektine i često nedjelotvorne. Veoma je mali broj djece s invaliditetom u odnosu na ukupan broj ove djece uključen u obrazovni process od najranijeg uzrasta ili nije uključen na način koji omogućava potpuno i dostojansteno ostvarivanje prava djeteta.
Izvrna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić, povodom Međunarodnog dana djeteta, saopštila da i među djecom ima ugroženijih kategorija, kao što su djeca s invaliditetom, djeca iz siromašnih porodica, djeca romske i egipćanske populacije, djeca bez roditeljskog staranja, djeca čiji su roditelji zavisnici psihoaktivnih supstanci i slično.
"Veliki broj djece sa invaliditetom roditelji i dalje skrivaju u okviru svojih porodica, jer ne žele da društvo sazna da njihovo dijete ima invaliditet, smatrajući da je invaliditet nešto loše, ružno i da će odrastanje i napredak njihovog djeteta u najvećoj mjeri zavisiti od invaliditeta", upozorila je Vujačić.
Ona je ukazala da je diskriminatorna norma u Zakonu o dječjoj i socijalnoj zaštiti o uslovina i postupku za prekid trudnoće, koji je dozvoljen u slučaju da se očekuje rođenje djeteta sa invaliditetom i poslije 20 sedmice, dok to nije dozvoljeno na primjer u slučaju da je plod nastao silovanjem.
"Tom normom Crna Gora dozvoljava ženama da unište svoj plod i ljudski život samo ako se pretpostavlja da će se roditi dijete s invaliditetom. To potvrđuje da se ni dalje ne poštuju ljudska prava osoba s invaliditetom ni u zakonodavstvu, a kamoli u praksi. Pozovemo sve subjekte društva, a prije svega državu da se odgovornije odnose prema svoj djeci, a da djeci s invaliditetom dozvole da se rađaju i žive kao i druga djeca, čiji život i odrastanje, ukoliko im se pruži adekvatna podrška, neće biti manje srećan i ispunjen. Invaliditet je samo jedna više osobina, a ne osuda, bolest i kazna", zaključila je Vujačić.
Bonus video:
