Činjenica da je Evropska unija u procesu mijenjanja svoje „Zajedničke ribarstvene politike" (CFP – Common Fisheries Policy), kao i formiranja novog zajedničkog Fonda EU za pomorstvo i ribarstvo, pravi je trenutak za generalno „pretresanje" svih naših dokumenata – planskih i zakonskih osnova na kojima počiva ribarstvo u Crnoj Gori, poručio je ihtiolog dr Aleksandar Joksimović, šef Radne grupe za pregovore Crne Gore sa EU u Poglavlju 13 – ribarstvo. On je, uz ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Predraga Ivanovića i njegove saradnike, bio član delegacije iz Crne Gore koja je nedavno u Briselu učestvovala na sastanku Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo u pregovaračkom procesu sa EU. Tom prilikom oni su se susreli i sa evropskim komesarom za pomorstvo i ribarstvo, Marijom Damanaki kojoj je predstavljena situacija u crnogorskom ribarstvu.
Crnogorska ribarska flota je mala i zastarjela, a ulov je većinom daleko ispod raspoloživih bioloških resursa, pogotovo kada je mala plava riba u pitanju. Zbog toga Crna Gora treba da u periodu dok ne uđe u EU, osavremeni i poveća svoju ribarsku flotu, zato što, kada postane članica Unije, a ne bude mogla da lovi onoliko koliko biološki resursi dopuštaju, u našim će vodama to moći da rade ribarski brodovi bilo koje druge članice EU.
“Sa sagovornicima u Briselu razgovarali smo o harmonizaciji zakonskih propisa, pravilnika i ostalih naših dokumenata iz oblasti ribarstva sa CFP. Upoznali smo ih i sa našim specifičnostima i zahtijevali od EU razumijevanje i određenu fleksibilnost u vezi budućeg razvoja te za nas vežane privredne djelatnosti”, kazao je “Vijestima” dr Aleksandar Joksimović.
On podsjeća da aktuelna crnogorska Strategija razvoja ribarstva i marikulture ističe ove godine, te da sada uz pomoć eksperata iz EU treba napraviti novi strateški dokument za dalji razvoj te privredne djelatnosti koja će ubuduće imati mnogo veći ekonomski značaj nego što je to sada slučaj.
Uz novu Strategiju, treba inovirati i sa EU standardima upodobiti Zakon o morskom ribarstvu i marikulturi, donijeti operativne i posebne planove za posebna ribolovna područja i posebne ribarske alate, a sve u cilju boljeg pozicioniranja našeg ribarstva i odgovornog odnosa prema raspoloživim prirodnim resursima.
Dr Aleksandar Joksimović (Foto: Siniša Luković)
Joksimović je pojasnio da od EU, zvanična Podgorica u narednom periodu očekuje podršku za razvoj prvenstveno kopnene infrastrukture za ribarstvo – ribarskih luka, tzv. mjesta prvog iskrcaja i mjesta prve prodaje ulovljene ribe, kao i remontnih kapaciteta za ribarsku flotu.
Fondovi EU neće finansirati kupovinu novih brodova za ribarske flote država-kandidata, ali se moraju naći metode za institucionalnu i državnu podršku obnovi postojeće flote, posebno kod tzv. malih ribara koji djeluju u obalnoj zoni.
On je istakao da u Briselu imaju razumijevanja za činjenicu da Crna Gora ima veoma ograničen tzv. kontinentalni šefl (produženi dio kopna koji se nalazi ispod relativno plitkog mora do dubine od 200 metara), a da većina naših teritorijalnih voda i epikontinentalnog pojasa zahvata vrlo duboke vode tzv. južnojadranske kotline gdje dubina mora ide i preko 2 kilometra. Stoga je i raspoloživo područje našeg akvatorijuma za kočarski ribolov relativno ograničeno, a značajan prostor postoji za pelagični ribolov plivajućim mrežama i parangalima, što je, međjutim, kod nas najslabije razvijeno.
Najveća ribarska koča u Crnoj Gori, "Sveti Matija" (Foto: Arhiva "Vijesti)
“U informacionom sistemu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja trenutno je upisano 113 ribarskih plovila, od čega su njih više od 90 male ribarske barke kraće od 10 metara. U narednom periodu treba raditi prvenstveno na obnovi flote za mali obalni ribolov, povezivanje te vrste ribolova sa turističkom djelatnošću, kao i u razvoju pelagičnog ribolova na malu plavu ribu, ali i velike riblje vrste otvorenog mora poput sabljarki i tuna”, kazao je Joksimović.
On je istakao da očekuje i povoljna kreditna sredstva Razvojno-investicionog fonda za tzv. mali privredni ribolov u obalnim zonama, kao i za razvoj flote za ulov male plave ribe na otvorenom moru, dok u domenu marikulture treba ramišljati i o otvaranju uzgajališta tuna na adekvatnim lokacijama.
Inače, prema zvaničnim statističkim podacima Monstata, u protekloj godini crnogorski ribari ulovili su ukupno 245 tona male i velike plave ribe, od čega samo 16 tona tune. Ulovljeno je i ukupno 298 tona kvalitetne bijele ribe i tzv. divljači (raža, kostelja, morkih pasa, mački i sličnog), 55 tona glavonožaca (lignje, hobotnice itd), kao i 25 tona rakova.
Galerija
Bonus video:
