U Crnoj Gori je potrebno uložiti veća sredstva i ojačati servise, kako bi se javnost upoznala sa potrebom prevencije, značajem ranog otkrivanja i liječenja Hepatitisa B i C, kao i pojednostaviti procedure testiranja, saopšteno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.
Koordinatorka Programa direktne asistencije u Juventasu, Marija Radović, je povodom 28. jula Svjetskog dana Hepatitisa, kazala da je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), 325 miliona ljudi u svijetu inficirano virusima Hepatitisa B i C, od kojih godišnje umre oko 1,3 miliona ljudi, "što je alarmantan podatak“.
Ona je istakla da su virusni Hepatitisi B i C infekcije, koje su u velikoj mjeri prisutne u Crnoj Gori, navodeći da posebno pogađaju određene kategorije stanovništva, kao sto su osobe koje koriste droge injektiranjem.
"Kroz rad Juventasovog Drop in centra, za osobe koje koriste droge injektiranjem, u prvoj polovini ove godine, pružili smo usluge za 348 osoba i sprovodili preventivne aktivnosti u vidu informisanja o hepatitisima, a takođe smo pružali pomoć i upućivali korisnike na testiranje i liječenje“, navela je Radović.
U Crnoj Gori, kako je kazala, nema tačne evidencije o broju inficiranih Hepatitisom C, međutim, kako je pojasnila, postoji osnovana procjena da su više od 50 odsto osoba, koje injektiraju droge nosioci tog virusa.
"Prema podacima istraživanja, koje je sproveo Institut za javno zdravlje u saradnji sa Juventasom 2014. godine među osobama koje koriste droge, 53 odsto ih je bilo inficirano virusom Hepatitisa C (HCV-om)“, rekla je Radović.
Prema njenim riječima, Juventas od 2004. godine kontinuirano sprovodi aktivnosti u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) a, kako je kazala, na izdržavanju kazne je veliki broj osoba koje su u riziku u odnosu na infekcije virusima Hepatitisa B i C.
"Prema podacima ZIKS-a koje smo dobili u martu ove godine, 12 lica, na izdržavanju kazne, je inficirano virusom Hepatitisa C, a dvije osobe virusom Hepatitisa B. Pored registrovanih, veliki je broj onih koji se nisu testirali, a nosioci su virusa, pa je stoga važno podržati preventivne programe u okviru ove ustanove i omogućiti pravovremeno testiranje i liječenje tokom izdržavanja kazne zatvora“, objasnila je Radović.
Ona je istakla da je pozitivno to što je u Crnoj Gori terapija za virusne hepatitise besplatna.
"Ipak, postavlja se pitanje da li je terapija dostupna svima, jer se u praksi dešava da pacijenti čekaju terapiju kako bi se uključili u liječenje. Takođe, ne idemo u korak sa svijetom kada je u pitanju terapija, koja se kod nas i dalje zasniva na interferonu, koji je u mnogim zemljama prevaziđen i koji često ne daje dovoljno dobre rezultate, a liječenje je dugo i zahtjevno za pacijente“, objasnila je Radović.
Novom, savremenom terapijom koja, kako je pojasnila, podrazumijeva uzimanje jedne tablete dnevno tokom 12 sedmica, postiže se izliječenje kod 98 do 100 odsto oboljelih.
"Važno je razmisliti o promjeni prakse vezane za testiranje na HCV, za koje je kod nas potrebno uzeti uput kod izabranog doktora, dok u mnogim zemljama već postoji pojednostavljena procedura i testiranje je moguće obaviti, anonimno, dobrovoljno, kao i testiranje na HIV, bez potrebnog uputa. Takva praksa je prisutna i u Hrvatskoj i pokazala se kao učinkovita“, ukazala je Radović.
Ona je istakla da za Hepatitis B postoji vakcina i da je važno da se vakcinišu svi koji su u riziku.
Prema njenim riječima, od prošle godine Ministarstvo zdravlja je, kako je rekla, u određenoj mjeri podržalo preventivne programe usmjerene na kategorije stanovništva, koje su u najvećem riziku, kada su u pitanju hepatitisi B, C i HIV.
"Međutim, potrebna su mnogo veća sredstva i jačanje ovih servisa kako bi postigli što bolje rezultate i upoznali cjelokupnu javnost sa potrebom prevencije, značajem ranog otkrivanja i liječenja ovih infekcija. Javnozdravstvene intervencije u odnosu na hepatitise B i C je potrebno jasnije i efikasnije integrisati sa onima povezanim sa infekcijom HIV-a“, smatra Radović.
Značaj eliminacije Hepatitisa je, kako je navela, prepoznat Globalnom zdravstvenom strategijom o virusnim hepatitisima od 2016- 2021, čiji je cilj eliminacija infekcija i smrti od hepatitisa B i C do 2030. godine.
"Kako bismo odgovorili izazovima neophodna je izrada crnogorske Nacionalne strategije u ovoj oblasti. Potrebno je da se što više sredstava i energije usmjeri ka prevenciji i ranom otkrivanju i liječenju“, rekla je Radović.
Virusni hepatitisi B i C se, kako je rekla, prenose krvlju.
"Hepatitis C može da se prenese i seksualnim putem, ali tu je manji rizik. Svi oni koji smatraju da su u riziku, definitivno, treba da se testiraju što je od najvećeg značaja kako bi znali svoj status“, kazala je Radović.
Bonus video:
