Pravno nasilje bilo koje vrste ne može promaći domaćoj i međunarodnoj javnosti, na prvom mjestu Evropskoj uniji (EU), a takvo stanje nikako ne može pozitivno uticati na dalju izgradnju evropskog puta Crne Gore, smatraju u crnogorskom Udruženju sudija (USCG).
Profesor Đorđije Blažić kazao je ranije da ne postoji državni organ u sistemu pravosuđa koji može da zaštiti postojeće sudije Ustavnog suda od „pravnog nasilja“ koje bi Skupština napravila izborom sudija tog suda, prije nego što se sadašnji razriješe.
Predsjednik USCG, Hasnija Simonović, kazala je da sudije Ustavnog suda mogu potražiti zaštitu obraćajući se međunarodnim organizacijama.
„Venecijanska komisija (VK) može biti dobar izbor za ovu vrstu djelovanja. Takođe, Međunarodno udruženje sudija može odigrati važnu ulogu u vezi sa ovim problemom“, rekla je Simonović agenciji MINA.
Prema njenim riječima, iako mišljenja međunarodnih organizacija uglavnom nijesu obavezujuća, u USCG smatraju da ne može biti korisno njihovo ignorisanje, s obzirom na to da ona predstavljaju zbir znanja i dobrih praksi sudija iz cijelog svijeta.
„Bilo kakvo pravno nasilje ne može promaći domaćoj i međunarodnoj javnosti, na prvom mjestu EU, a takvo stanje nikako ne može pozitivno uticati na dalju izgradnju evropskog puta Crne Gore“, kazala je Simonović.
Na pitanje kakav je stav USCG u vezi sa aktuelnom polemikom da li sudijama Ustavnog suda, na osnovu usvojenih ustavnih amandmana, može biti skraćen mandat, i da li je predsjednik Filip Vujanović povrijedio Ustav time što je raspisao javni poziv za izbor dvoje sudija, ona je podsjetila da je amandmanima predviđeno da predsjednik imenuje dvoje sudija tog suda.
S druge strane, kako je navela, Ustav Crne Gore predviđa slučajeve prestanka funkcije sudiji Ustavnog suda. „Očigledno amandmanima nije usklađen odnos navedenih normi, te je stoga došlo do polemike“.
„U ovom slučaju, USCG dijeli stav iz skorijeg Mišljenja VK po kojem nije preporučljivo da se izvrši reizbor državnih tužilaca i sudija Ustavnog suda prije nego što im istekne mandat, kao i poruku da sudski sistem u Crnoj Gori mora biti oslobođen svih vidova političkog uticaja“, kazala je Simonović.
Ona je dodala da je Ustavni odbor Skupštine nadležan da razmatra predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav i to, kako je navela, može biti rješenje problema.
Komentarišući ustavne promjene koje je usvojio parlament, Simonović je ocijenila da su one mogle da donesu mnogo više napretka, u smislu nezavisnosti i nepristrasnosti crnogorskog pravosuđa.
Ona je podsjetila da je USCG, upravo iz razloga jačanja tih načela sudijske funkcije, predlagalo da u izmjenama Ustava koje se odnose na sastav Sudskog Savjeta, većina članova budu nosioci sudijske funkcije, i da se time ojača nezavisnost sudstva.
„Nažalost, naši predlozi nijesu prihvaćeni, tako da u Sudskom savjetu, koji između ostalog bira i razrješava sudije, mi nemamo većinu. Jedino što je prihvatljivo za nas je način izbora predsjednika Vrhovnog suda kojeg sada bira Sudski savjet, za razliku od ranijeg rješenja, gdje ga je birao parlament“, navela je Simonović.
Ona smatra da je položaj crnogorskih sudija u društvu veoma nepovoljan.
„Nerijetko smo izloženi mnogim kritikama, čak i uvredama ugleda i ličnosti, koji su najčešće zasnovani na spekulacijama i ličnom nezadovoljstvu, nego na konkretnim činjenicama“, pojasnila je Simonović.
Pritisci su prisutni, kazala je ona, i mogu se negativno odraziti na rad crnogorskih sudija „iako se oni prilično uspješno opiru ovoj pojavi“.
„Iz svega prolizilazi da crnogorske sudije nijesu zaštićene u dovoljnoj mjeri, i da je neohodno uvesti nove mehanizme njihove zaštite, najprije kroz izmjene postojećih i donošenje novih zakona, kao i pooštrenu odgovornost neargumentovanih „kritičara“ rada sudija“, zaključila je Simonović.
Bonus video:
