Regulaciji vodostaja Skadarskog jezera po odabranom tehničkom rješenju treba pristupiti bez odlaganja, jer bi se time spriječile poplave i dobile poljoprivredne površine, vrijedne oko milijardu i 400 miliona eura, glavni je zaključak drugog okruglog stola o Nacrtu prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada (PUP).
Predsjednik revizione komisije Mihailo Burić je istakao da se regulacija vodostaja jezera mora što prije riješiti, jer poplave iz Skadarskog jezera ugrožavaju poljoprivredne površine od 14, 5 hiljada hektara, veliki broj naselja u GO Golubovci i šire i infrastrukturne objekte.
Pojasnivši da postoji više rješenja za regulaciju vodostaja Skadarskog jezera, Burić je ocijenio da se kao najodrživije nameće izgradnja odvodnih tunela kroz Sozinu, jer bi taj projekat “finansirao sam sebe kroz vrijednost dobijenog zemljišta”.
“Odbranu od poplava moguće je ostvariti vraćanjem vodotoka Drima u staro rječno korito. Kako Albanija nije riješila ovu svoju obavezu, stekli su se pravni uslovi da Crna Gora na svojoj teritoriji rješava regulaciju Skadarskog jezera”, kazao je Burić na okruglom stolu, koji se bavio temom zaštite od plavljenja prostora oko Skadarskog jezera i regulaciji rječnih tokova.
Poplave u Virpazaru
Burić je objasnio da se regulacija rijeke Bojane pokazala kao neodrživa zbog velike kriptodepresije, ugrožavanja teritorije Ade i samog jezera, navodeći da ni zaštita polderima, iako investiciono najjeftinija, nije održiva varijanta.
Poplave Skadarskog jezera su, kako je objasnio Burić, posljedica skretanja vodotoka rijeke Drim sa teritorije Albanije, iz njegovog prirodnog rječnog korita u korito Bojane, navodeći da ovakvo hidrološko stanje traje 150 godina.
“Albanija je imala obavezu da vrati vodotok Drima u njegovo staro korito, ali to nikada nije urađeno. Tako je uspostavljen novi hidrološki sistem, zbog kojeg nastaju poplave u Crnoj Gori i Albaniji”, kazao je Burić.
Profesor Vasilije Radulović ocijenio je da je Crnoj Gori u interesu da se riješi pitanje nivoa Skadarskog jezera i da se on svede na željeni nivo.
“Taj željeni nivo ne može niko da zabrani, ako ga dovedemo na onaj koji je bio prije ušća Drima u more. Ako oni (Albanija) nijesu za zajednički dogovor, onda Crna Gora mora da brani svoju teritoriju nasipima… ”, kazao je Radulović.
“Albanija je imala obavezu da vrati vodotok Drima u njegovo staro korito, ali to nikada nije urađeno", kazao je Burić
Predstavnik obrađivača PUP-a Predrag Bulajić je istakao da u planskom dokumentu ne mogu da planiraju za poljoprivrednu proizvodnju površine koje su u tu svrhu korišćene decenijama, ukoliko ne bude riješen problem poplava.
“Mi ih ih sad tretiramo kao poljoprivredne površine sa ograničenom mogućnošću korišćenja. Bez ikakve strategije, mogućnosti planiranja, ulaganja i bilo čega, taj ogromni resurs ne može da se koristi”, kazao je Bulajić.
O zaključcima okruglog stola će biti obaviješten predsjednik Vlade i nadležni iz Albanije.
Bonus video:
