Agencija za elektronske medije (AEM) već duže krši Zakon o elektronskim medijima i dozvoljava rad lokalnih elektronskih medija, pa i pojedinih koje imaju nacionalnu licence, a koje ne izvršavaju svoje zakonske obaveze, ocijenio je Goran Đurović, član Savjeta RTCG.
Na taj način, kako je kazao, Agencija, na čijem je čelu Abaz Beli Džafić, diskriminiše manji broj privatnih medija koji joj na osnovu naknada uplaćuju veoma značajna sredstva.
“Umjesto da štiti zakon, Agencija za elektronske medije podstiče nelojalnu konkurenciju i kršenje zakona. Ovo ponašanje mora odmah biti zaustavljeno jer će u suprotnom organi Agencije snositi krivičnu odgovornost”, poručio je Đurović u izjavi za “Vijesti”.
On podsjeća da je članom 44 Zakona o elektronskim medijima navedeno da radio i televizijske stanice plaćaju godišnju naknadu na osnovu odobrenja koje je izdato od strane AEM, u četiri godišnje rate. Sa druge strane, prema Izvještaju o finansijskom poslovanju Agencije za prvih šest mjeseci 2013. godine, dugovanja komercijalnih emitera po osnovu naknade za 517,540 eura, a dugovanja iz 2012. godine 427,863.
“Pola miliona eura AEM nije naplatila od komercijalnih emitera i time je oštećen budžet AEM koja sredstva ne može upotrijebiti za nove projekte, ali i budžet Crne Gore jer se višak prihoda AEM na osnovu zakona uplaćuje u budžet”, istakao je on.
Đurović napominje da su među radio-stanicama koje najviše duguju “Antena M”, Radio “Atlas”, Radio “Montena”, dok među televizijskim stanicama najviše duguju “MBC”, “Atlas”, NTV” Montena” i TV “Pink M”.
“Poruka koju svojim nezakonitim radom šalju direktor i Savjet AEM je da se zakon ne mora poštovati”, ocijenio je Đurović
Regulator na ovaj način, tvrdi Đurović, ne sprovodi svoju funkciju i dozvoljava da desetine komercijalnih emitera opstaju na tržištu na kojem ne vladaju isti uslovi za sve. On je podsjetio da je pitanje visine naknada koje komercijalni emiteri treba da plaćaju AEM već dugo otvoreno, da udruženja emitera još nisu uradila dovoljno da riješe problem, ali i da dok postoje ovakva zakonska rješenja ona se moraju poštovati.
“Poruka koju svojim nezakonitim radom šalju direktor i Savjet AEM je da se zakon ne mora poštovati”, ocijenio je Đurović.
Sa druge strane, Đurović ističe da je AEM velikodušna i da “ponovo mimo propisa” isplaćuje sredstva za humanitarnu pomoć i donacije u iznosu od 4,150 eura u prvoj polovini godine.
“AEM nije socijalna ustanova i svaki prostor koji može biti korišćen za razne manipulacije treba smanjiti bez obzira na plemenite namjere”, poručio je Đurović.
On dodaje da, dok se komercijalni emiteri žale da su naknade koje treba da plaćaju visoke, direktor AEM je u prvoj polovini godine potrošio i 4.550 eura za troškove sponzorstva. No, kazao je da je nejasno zašto Agencija ima potrebu da se reklamira bilo gdje i koja je korist Regulatora od sopstvenog reklamiranja.
“Jasno je da od reklamiranja AEM najveću korist u prethodnom periodu imalo preduzeće Portal press doo (Portal analitika). Savjet AEM treba odmah da ukine ovu praksu u radu direktora Agencije”, kategoričan je on.
Kako je kazao, zbog nezakonitog rada AEM na tržištu ponovo postoji nelojalna konkurencija i prihodi od marketinga, koji inače nijesu veliki na crnogorskom tržištu, idu prema emiterima koji ne proizvode program u Crnoj Gori na što su se obavezali.
“Javni interes je nezakonitim radom AEM ugrožen, a emiteri koji rade u skladu sa zakonom kao i javni emiteri trpe posljedice kroz smanjene prihode od marketinga”, zaključio je Đurović.
Na sajtu Agencije za elektronske medije stoji da je za predsjednika Savjeta AEM krajem 2010. godine izabran Ranko Vujović, dok su za članove imenovani profesor dr Zdravko Uskoković sa Elektrotehničkog fakulteta, Zlatko Vujović kandidat nevladinih organizacija, Mladen Lompar, kandidat Crnogorskog P.E.N. centra i Budimir Damjanović – kandidat nevladinih organizacija iz oblasti medija.
Nneko mora biti kriv za gubitak od preko 300.000 jer su ugašeni oni koji su dugovali
Đurović smatra da zbog nezakonitog rada neka potraživanja nikada neće biti naplaćena “jer direktor AEM nije u skladu sa Zakonom ukinuo momentalno odobrenja za rad Televiziji Elmag, koja je ostala dužna 52.000 eura i TV IN, koja je ostala dužna 77.000 eura prije nego su samostalno prestale sa radom”.
Takođe, oko 209.000 eura teško naplativih potraživanja od komercijalnih medija, koji su uglavnom samostalno prestali sa radom, evidentirano je u finansijskom izvještaju AEM. Samo ova šteta, prema navodima Đurovića, bila bi dovoljna da tužilaštvo pokrene postupak protiv odgovornih lica ali su, tvrdi, šanse za takav razvoj događaja gotovo minimalne.
ZAŠTO se gleda kroz prste Prvoj i Pinku M?
Prema Đurovićevim riječima, poseban je problem nepoštovanje odobrenja za rad pojedinih komercijalnih emitera koji imaju nacionalne licence u djelu sopstvene produkcije. Tako TV “Prva” ima obavezu da proizvodi 60 odsto sopstvenog programa, dok TV “Pink M” kompletan program treba da proizvede u Crnoj Gori.
Obaveza emitera je, kako je rekao Đurović, da u slučaju promjene programske šeme više od 10 odsto vremena u odnosu na šemu podnijetu u prijavi za dobijanje odobrenja, podnese Savjetu AEM zahtjev za promjenu programske šeme. Ipak, on tvrdi da to emiteri nijesu radili u prethodnom periodu, tako da se kod pojedinih medija emituju sadržaji koji nemaju nikakvog dodira sa obećanim programskim sadržajima zbog kojih su i dobili odobrenje za rad.
Ukoliko se odobrenje za rad ne poštuje sankcija je ukidanje komercijalnog emitera
Ukoliko se odobrenje za rad ne poštuje sankcija je ukidanje komercijalnog emitera.
“Građanima je očigledno da se relativno malo programskih saržaja proizvodi u Crnoj Gori, a da se većina preuzima iz Srbije. Ono što je očigledno građanima nije Savjetu i direktoru AEM”, naglasio je Đurović, dodajući da se monitoring rada komercijalnih emitera i poštovanje odobrenja za rad ne vrši se već duži vremenski period za što odgovornost ima odjeljenje za monitoring, direktor i na kraju Savjet AEM.
Razgovarali smo sa emiterima više puta, pratimo što proizvode
Direktor Agencije za elektronske medije (AEM) Abaz Džafić kazao je juče „Vijestima“ da eventualnu odgovornost za kršenje Zakona o elektronskim medijima jedino može utvditi nadležni sud, pa su pozvali Đurovića da svoje sumnje provjeri kod nadležnih pravosudnih organa.
On je kazao da se agencija uvijek ponašala kao društveno odgovorna institucija koja se svakodnevno suočava s brojnim zahtjevima za humanitarnu pomoć i sponzorstvo i da je novac za tu namjenu uvijek u skladu sa finansijskim planom.
„Podsjećamo da je Agencija prva institucija koja je dobila bezuslovno pozitivno mišljenja Državne revizorske institucije“, kazao je on.
On je istakao da je Đurović imao priliku da se lično uvjeri o kojem i kolikom obimu pomoći je riječ i pozvao ga da ukaže na konkretne slučajeve odobrene pomoći na koje se njegov komentar odnosi. Džafić je naglasio da agencija nema potrebu da se reklamira i da to ne čini, ali da imaju potrebu da učine dostupnim informacije o svom veb sajtu: „Putem nekoliko portala, takvu informaciju činimo dostupnim korisnicima tih vidova popularne komunikacije sa građanima. Inače, takva mogućnost bila je ponuđena svim portalima a mi smo odabrali najjeftinije“.
On je potvrdio navode Đurovića o neispunjavanju obaveze emitera bivše „Pro TV“ (sada „TV Prva“), kao i činjenicu da povremeno jedan broj emitera ne ispunjava propisanu kvotu od 10 odsto sopstvene produkcije.
„Opšti pad učešća sopstvene produkcije emitera predmet je kontinuirane pažnje agencije. Tim povodom, u više navrata je razgovarano sa emiterima i ukazano na potrebu unapređivanja mehanizama za podršku medijskog pluralizma“, naveo je Džafić, dodajući da Zakon ne propisuje obavezu da „Pink M“ treba da kompletan program proizvede u Crnoj Gori. Objasnio je da je kontinuiran monitoring svih radio i TV programa važan segment rada agencije, ali da je to odlagano zbog finansijskih i organizacionih razloga:
„Ipak, agencija se potrudila da stvori uslove da se svi elektronski mediji nesmetano monitoruju. Saglasno tome, ne stoje komentari gospodina Đurovića da se „monitoring“ rada komercijalnih emitera i poštovanje odobrenja za rad ne vrši već duži vremenski period“, navodi se u odgovoru.
Džafić je preporučio Đuroviću, kao “uvaženom članu Savjeta RTCG, koji ima vrlo kompleksan set dužnosti i zakonom propisanih nadležnosti”, da se, pored praćenja rada drugih emitera i regulatora, “pozabavi i problemima u svom dvorištu”:
“Predlažem da ne isplaćuju zarade i naknade članova savjeta RTCG bez isplata zakonom ustanovljenih pripadajućih poreza i doprinosa. Time će g. Đurović doprinijeti da se smanji obim humanitarih zahtjeva koji se dostavljaju Agenciji”.
Galerija
Bonus video:
