Dejan Cvijanović, osnivač i predsjednik NVO Krug života vjerovatno prije samo nekoliko godina nije ni sanjao da će dobar dio svog života posvetiti istraživanju ljekarskih grešaka. Onda su, prije tri i po godine, on i njegova supruga izgubili novorođenog sina, jednog od dvojice blizanaca. Smatrali su da se to dogodilo grubom greškom ljekara Kliničkog centra Crne Gore.
„U tim trenucima sam bio očajan i spreman da uradim nešto zbog čega bih kasnije sigurno zažalio, ali sam polako shvatio da se može za pravdu boriti i na drugi način“, kaže Cvijanović za „Vijesti nedjeljom“.
Borbi jedne porodice da sazna zašto su izgubili svog člana priključili su se drugi koji su imali sličnu sudbinu, riješeni da otrkiju istinu koja bi, kako smatraju, mogla mnoge da zaštiti od sličnih tragedija.
„Mi smo danas jedini pravi zaštitnici pacijenata u Crnoj Gori“, tvrdi Cvijanović.
I zaista, NVO Krug života je u posljednjih par godina postala organizacija kojoj se mnogi, koji posumnjaju da im je život krenuo drugačijim tokom zbog nemara ili neznanja crnogorskih ljekara, obraćaju za utjehu i pomoć.
„Ljudi su u ovakvim situacijama spremni da uzmu pravdu u svoje ruke, mnogi postaju nasilni, što je pogrešno. Svrha postojanja naše organizacije je, između ostalog, da im damo nadu da se nešto može učiniti. Kad čovjek može, uz našu pomoć, da podnese neku tužbu, da nešto traži od nadležnih, onda osjeti da ima podršku i to mu odmah ublaži traumu koju je doživio. Mnogo je ljudi koji su mi se javili za pomoć rezignirani i bijesni i koji bi uradili ko zna šta, da nemaju konačno osjećaj da mogu da se bore i da će im neko pomoći u tome“, ističe Cvijanović, i dodaje da je od osnivanja NVO Krug života više ljudi koji su se osmjelili da progovore o onome što im se dogodilo, da to podijele sa javnošću...
Osim iznošenja u javnost, mogućnosti onih koji pate zbog ljekraskih grešaka su, kaže Cvijanović, vrlo ograničene, jer je čitav sistem postavljen tako da štiti doktore, čak i kad neznanjem ili nepažnjom prouzrokuju teške posljedice.
Ljekar mi je brat...
U samim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori od nedavno postoje zaštitnici prava pacijenata kojima se mogu obratiti svi koji su nezadovoljni tretmanom. Cvijanović postojanje zaštitnika naziva – kozmetikom.
„Ne znamo tačan broj ljudi koji rade taj posao, ali ih ima u gotovo svim zdravstvenim ustanovama, što znači da ih je stotinjak i da izdvajanja za njihove naknade nisu mala. Sa druge strane, njihove nadležnosti su takve da, čak i oni koji bi htjeli, ne mogu da urade gotovo ništa jer prosto nemaju ovlašćenja. Neki od njih, takođe, ne shvataju da im je posao da štite građane od institucija u kojima sjede, a ne obrnuto. Zato smatramo da je takvo rješenje prosto bacanje para“, kaže on.
Cvijanović ističe da na putu utvrđivanja odgovornosti za greške ljekara stoji „pogrešno shvaćena esnafska solidarnost“
Cvijanović ističe da na putu utvrđivanja odgovornosti za greške ljekara stoji „pogrešno shvaćena esnafska solidarnost“
„U januaru ove godine medicinski direktor Kliničkog centra Ljiljana Musić kazala je na televiziji da joj je kolega brat i da neće ići protiv ljekara, a kad ljekar griješi takve stvari treba rješavati u kući, odnosno u okviru zdravstvenih ustanova. To je iskrivljeno shvatanje Hipokratove zakletve i direktna prepreka da se u našoj medicini ukaže na greške, što bi samo poboljšalo položaj i ljekara i pacijenata“, ističe Cvijanović.
Druga adresa čijoj se pomoći mogu nadati pacijenti jeste Ljekarska komora Crne Gore. “Ni ovdje”, kaže Cvijanović, “neće naći pravu pomoć”. Iako komora ima široka ovlašćenja kad je u pitanju rad njihovih kolega, do sada ih nije često koristila.
„Prema našim informacijama, Komora do sada nije oduzela nijednu licencu za rad, i nijednom nisam vidio da su donijeli odluku u korist oštećenih, građana, što je apsurd. Ljekarska komora, osim što reguliše stvari u samoj profesiji, po statutu ima i sud časti, i treba da štiti građane od grešaka svojih članova. To je ozbiljna moć, koju oni koriste samo da bi se okoristili, jer se od izdavanja licenci i sličnih aktivnosti u njihov budžet sliju znatne sume novca. Zato sada, kako se približio odlazak dr Đoka Jočića sa te funkcije, prema našim informacijama predstoji borba oko mjesta novog predsjednika ljekarske komore. Nadam se da će to mjesto zauzeti neko ko je više zainteresovan za svoj posao od današnjeg predsjednika“, ističe Cvijanović.
On kaže da je Komora nedavno povela postupak protiv jednog ljekara koji je osuđen za uzimanje mita.
„Po statutu je trebalo da mu se oduzme licenca, ali oni su nam odgovorili da je to 'u postupku'. Kažu da ne mogu da kažnjavaju svoje članove bez sudskih odluka, iako imaju svoje sudije, tužioce. Ukratko, imamo ljekarsku komoru koja ništa ne radi osim što po svaku cijenu štiti ljude iz profesije“ kaže Cvijanović.
I Tužilaštvo se solidariše
Ako oštećeni do pravde ne dođu kroz zdravstvene ustanove i ljekarsku komoru, ostaje im pravosuđe. Prvo je na potezu tužilaštvo koje, kako tvrdi Cvijanović, po ovom pitanju ne radi gotovo ništa.
„Mislim da je samo jedan ljekar u Crnoj Gori osuđen za nesavjesno liječenje, i osuđen je na tri mjeseca uslovno. Nekome je taj čovjek upropastio život i dobio takvu kaznu. U tužilaštvu neke slučajeve drže u fijoci godinama, a i ostale vode neažurno. Mislim da se i oni na neki način, da li zbog straha od odmazde ako im zatrebaju medicinske usluge, partijske bliskosti ili nečega trećega, solidarišu sa ljekarima. Zatim, glavni dokaz za tužilaštvo i sud u ovim slučajevima jeste iskaz vještaka, koji je takođe ljekar, najčešće iz Kliničkog centra, i koji takođe neće da ide protiv kolega“, objašnjava Cvijanović.
U parničnim postupcima za naknadu štete nastale zbog ljekarskih grešaka u Crnoj Gori, obično gube tužioci koji su onda prinuđeni da snose troškove postupka, pa se danas mnogi i ustručavaju da tuže ljekare, iako su uvjereni da su pogriješili i nanijeli im ozbilju štetu i bol. Razlozi su isti - teško je doći do dokaza da je ljekar pogriješio, što je uslov za presudu u korist pacijenta, jer ti dokazi zavise od iskaza vještaka, opet ljekara. Tu opet na scenu stupa “solidarnost”. Zato je potrebno, kaže Cvijanović, školovati pravnike koji bi imali osnovno poznavanje medicine, ili obrnuto, jer bi ti ljudi mogli bolje da shvate problematiku ljekarskih grešaka i pomognu u ovim postupcima.
Ipak, i pored svih problema, otpora pojedinaca i gotovo čitavog jednog esnafa, situacija nije beznadežna, smatra Cvijanović.
„Ta borba, ako ništa drugo, daje ljudima snage da postupe na pravi i ispravan način. Trauma ostaje, ali ćemo moći svojoj djeci sjutra da kažemo da smo nešto uradili. Ljudi su se ohrabrili i sada iznose svoje priče, zovu nas, zovu medije, strah polako nestaje, što je važno i za društvo jer će se, ako se ne suprotstavimo, ovakve tragedije opet će se i sve češće dešavati“, kaže on.
Zloupotrijebili i fakultet
Cvijanovć smatra i da je u razmjeni mišljenja između ljekara i oštećenih pacijenata zloupotrijebljen Medicinski fakultet u Podgorici.
“U februaru je dr Mira Samardžić u toj visokoškolskoj ustanovi održala predavanje studentima u kome je napala mene i nekoliko drugih ljudi koji istražuju ove slučajeve. Mi smo bivšem dekanu upućivali primjedbe, ali bezuspješno. Nadamo se da će novi dekan, dr Goran Nikolić, imati drugačiji pristup, jer mislim da se ovakvim predavanjima mladim ljekarima prenosi isti pogrešni mentalitet. Htjeli bismo i mi da se obratimo tim mladim ljudima, jer ćemo se sjutra baviti i njihovom zaštitom, a i ovo što sada radimo je u svrhu zaštite interesa njihove profesije”, kazao je Cvijanović.
Oštećenima potrebna brza pomoć
NVO Krug života želi da pruži što bržu i bolju pomoć svima koji bi htjeli da saznaju istinu o greškama ljekara koje su skupo koštale njih i njihove bližnje. Zato u ovoj NVO, kaže Cvijanović, planiraju i da otvore kancelariju koja bi se nalazila u krugu neke zdravstvene ustanove i gdje bi svi kojima je potrebna ova vrsta pomoći mogli brzo da je pronađu. Za to im je, kako kaže, potrebno razumijevanje i podrška nadležnih.
“U Americi je, na primjer, normalno da pri klinikama imate čitave advokatske kancelarije koje štite prava pacijenata, pa mislim da bi i mi mogli da napravimo korak u tom pravcu”, istakao je Cvijanović.
U štampanom izdanju čitajte:
- Koliko je bilo prigovora pacijenata, a koliko je ljekara kažnjeno
- Šta je SAD preduzela povodom slučajeva nesavjesnog liječenja
- Kakvo je stanje u zemljama u regionu
Galerija
Bonus video:
