Novi mural u Podgorici, koji upozorava građane na posljedice nelegalne sječe šuma, oslikao je Mišo Joskić u Ulici V proleterske brigade.
Joskić je “Vijestima” kazao da su inicijatori murala bili članovi Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), koji su na ovaj način željeli da skrenu pažnju i podignu svijest o ugroženosti crne žune. Riječ je o ptici koja je nastanjena u crnogorskim šumama, a čije je stanište sve ugroženije zbog ilegalnih sječa.
“Umjesto uobičajenih bilborda, plakata i sličnih načina kampanje odlučili su se za mural i pozvali me da osmislim i oslikam neki zid u gradu. Meni se projekat dopao i krenuli smo u saradnju”, kazao je Joskić.
Za oslikavanja murala bilo mu je potrebno deset dana.
“Kao što se vidi na muralu u prvom planu je crna žuna koja viri iz drveta, a u pozadini je pomalo apokaliptičan pejzaž posječene, osušene šume. Na transparentu koji je razapet između posječenog stabla i drveta je natpis: ‘Crna žuna ne može bez šuma’. Poruka je vrlo jasna”, istakao je Joskić.
Izvršna direktorica CZIP Jovana Janjušević kazala je da je populacija crne žune trenutno stabilna, čemu doprinosi dobar kvalitet naših šuma. Ipak, zbog načina na koji se gazduje šumama, u ovoj organizaciji su zabrinuti za budućnost ove harizmatične ptice.
“Istraživanje CZIP-a pokazalo je da su posljedice sječe nakon izdavanja koncesija u gazdinskim jedinicama u vremenskom periodu od svega nekoliko godina alarmantne. Od 60 odsto teritorije pod šumama samo je 5,8 odsto zaštićeno, i to u okviru nacionalnih parkova. Šumarstvo u Crnoj Gori u sadašnjem obliku je neodrživo, jer su rashodi upravljanja šumama veći od prihodovanih dobitaka kroz naplaćene koncesije”, saopštila je ranije Janjušević.
Crna žuna je jedna od najvećih vrsta iz porodice djetlića, dužine oko 45 centimetara i raspona krila od 64 do 78 centimetara. Živi u većem dijelu Evrope, u mješovitim, listopadnim i četinarskim šumama.
Jedinke ove vrste su skoro u potpunosti crne, s tim što mužjak ima crveno tjeme, a ženka crveni potiljak.
Iako nije ugrožena, ova vrsta je zaštićena, ali je njen opstanak, zbog sječe šuma i uništavanja staništa doveden u pitanje, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu.
Bonus video:
