Epidemija u Beranama najvjerovatnije je izazvana vodom, saopštio je sinoć direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.
On se ipak, gostujući na Televiziji Vijesti, djelimično ogradio od toga navodeći da to ne može da tvrdi i da se uzroci epidemija u svijetu utvrđuju tek u 30 odsto slučajeva.
Iz Instituta za javno zdravlje juče je “Vijestima” saopšteno da laboratorijske analize vode, čiji je uzorak uzet u Beranama 24. avgusta ne odgovaraju propisanim normama.
„Uzorak sirove vode sa vodoizvorišta Banjevac je mikrobiološki neispravan, zbog prisustva kolifornih bakterija. U uzorcima hlorisane vode nije evidentirano prisustvo patogenih bakterija. Fizičkohemijskom analizom je konstatovana povećana mutnoća, zbog čega uzorci ne zadovoljavaju propisane norme," navodi se u saopštenju.
Od desetak-jedanast slučajeva bušenja cijevi gradskog vodovoda od strane “Bemaksa”, posljednje se dogodilo dva dana prije izbijanja epidemije
Rezultatima je utvrđeno da je mutnoća hlorisane vode u gradu čak deset puta veća od dozvoljene vrijednosti, pa je izmjereno da je ona veća od 10 NTU (jedinice mjerenja mutnoće), dok je maksimalno dopuštena koncentracija jedan.
Mugoša je objasnio da još važi zabrana korišćenja vode i da će ona prestati tek kada analize pokažu da je potpuno bistra i, sa dovoljno hlora i mutnoćom jedan.
Da bi se utvrdilo da li postoje virusi u vodi, ona je poslata na na virusološku pretragu u Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Zagrebu.
Iz Instituta za javno zdravlje je objašnjeno da voda iz beranskog vodovoda nije bila za piće upravo zbog povećane mutnoće, koja onemogućava hloru da izvrši uspješnu dezinfekciju.
Kako je “Vijestima” pojašnjeno iz te institucije, ukoliko su izmijenjene vrijednosti mutnoće vode, veća je vjerovatnoća da se ne unište mikroorganizmi prisutni u vodi.
Epidemiolozi pojašnjavaju da je svrha hlorisanja, odnosno naknadne dezinfekcije vode da se obezbijedi higijenska ispravnost vode kroz vodovodnu mrežu.
Pitaće za odgovornost, ako postoji: Vuka Golubović (FOTO: Arhiva "Vijesti")
Higijenska ispravnost vode za piće podrazumijeva i mikrobiološku i fizičko-hemijsku ispravnost, a ispitivanje mutnoće je jedan od parametara osnovnog fizičko-hemijskog pregleda vode za piće.
Neki od poznavalaca problematike koje su “Vijesti” kontaktirale upozorili su da voda kakva je u beranskom vodovodu ne može ni da se kuvanjem “popravi”, tako da se može koristiti samo u sanitarne svrhe.
Koliforne bakterije, kako je objašnjeno “Vijestima” su fekalnog porijekla, koje nije moguće ubiti tako brzo.
“Ovo je samo jedan grubi nalaz, dok bi u Zagrebu trebalo da se izoluju te bakterije fekalnog porijekla. Praktično, to znači da takva voda ne može da se koristi ni za pranje zuba. Sve ovo govori da je negdje postojalo neko veliko žarište, koje je dovelo do masovnog trovanja kakvo skorije nije zabilježeno u Crnoj Gori,” rekao je taj stručnjak.
Direktor Instituta je sinoć na Televiziji Vijesti objasnio da su te bakterije mogle stići do pijaće vode ispiranjem sa tla usljed duge suše” i naveo da je u vodi sa izvorišta pronađena i bakterije “ešerihija koli” i “plebicula” .
Indikativno je da se u saopštenju Instituta za javno zdravlje govori o vodoizvorištu Banjevac i vodi koja je u sirovom i hlorisanom stanju uzeta za analizu na tom mjestu. I maloj djeci u Beranama poznato je da se izvoriše gradskog vodovoda ne nalazi u selu Banjevac, već da je tu vodovodna stanica, koja je i jedino stražarski obezbijeđeno mjesto na čitavom gradskom vodovodu.
Prirodno izvorište Merića vrelo nalazi se nekoliko kilometara od Banjevca, neposredno ispod sela Lubnice, pod Bjelasicom, a sa tog mjesta voda se cjevovodom koji skoro čitavom trasom prolazi pored puta gdje sada preduzeće “Bemaks” izvodi radove, da bi se zatim u mjestu Banjevac, nekoliko kilometara od grada, hlorisala.
Tako je iz tog saopštenja ostalo nejasno da li je voda na izvorištu Merića vrelo bakteriološki neispravna, ili je neispravnom napravljena izvođenjem radova na izgradnji puta i bušenjem cijevi koje od Merića vrela vode do Banjevca.
Od desetak-jedanast slučajeva bušenja cijevi gradskog vodovoda od strane “Bemaksa”, posljednje se dogodilo dva dana prije izbijanja epidemije.
Ono što treba znati je to da u blizini prirodnog izvorišta Merića vrelo, do kojeg je sada nemoguće doći zbog toga što je put Berane – Lubnice zbog izvođenja radova potpuno zatvoren za saobraćaj, nema naseljenih mjesta. Na toj lokaciji voda bukvalno izvire ispod jedne ogromne stijene, a do zamućenja je do sada obično dolazilo u vrijeme velikog vodostaja, kada je rijeka Bistrica, koja u blizini protiče, prelazila nivo betonskog zida koji je odvaja od gradskog izvorišta.
U ovom slučaju to se nije dogodilo, pa će do daljeg ostati nepoznato kako su, kroz nenaseljeni predio, mogle u vodovod dospjeti fekalne bakterije kao što je ešerihija koli. Takođe treba znati da se i prirodno izvorošte Merića vrelo, kao i vodovodna stanica Banjevac, nalaze na sasvim suprtnom kraju opštine od Beransela i divlje deponije na Vasovim vodama. Lokalne vlasti, ipak, neposredno pokušavaju da priču sa vode i krivca za trovanje prebace na mještane Beransela, koji već nekoliko mjeseci blokiraju odvoz smeća.
Ono što je sasvim sigurno je to da je epidemija buknula u noći između petka i subote, 23. i 24. avgusta. Prema saznanjima “Vijesti” 23. avgusta u Domu zdravlja je bio samo jedan pacijent sa stomačnim problemima, da bi nekoliko sati poslije ponoći u Jedinicu hithe pomoći počeli da pristižu prvi pacijenti u većem broju. Zatim su se prije otvaranja ordinacija izabranih ljekara za djecu i odrasle, bukvalno formirali redovi. Tog prvog dana epidemije u Domu zdravlja je bilo ukupno 318 pacijenata, a najviše je pregledano u Dječijem dispanzeru, gdje je samo u prvoj smjeni dato oko stotinu infuzija.
U nedjelju, 25. avgusta na udaru su se najviše našli ljekari Jedinice hitne pomoći koji su pregledali 166 pacijenata, dok je ukupan broj pacijenata dostigao 357. Vać narednog dana broj pacijenata je bio manji, i kretao se oko dvije stotine, da bi polako do jučerašnjeg dana počeo da stagnira.
Sve skupa izabranim doktorima Doma zdravlja Berane i Hitnoj pomoći juče do 14 sati javilo se za pomoć 1.070 pacijenata sa stomačnim tegobama, od čega 25 u jučerašnjoj prvoj smjeni.
Ko će da odgovara: Pacijentkinja na infuziji (FOTO: Tufik Softić)
Boban Mugoša je sinoć objasnio da su “eksplozivne epidemije” najčešće uzrokovane vodom, kao i da će ova još potrajati jer se ona može sada prenositi i prljavim rukama.
U posljednjem saopštenju iz Doma zdravlja se navodi da je na Dječjem odjeljenju bolnice u Beranama zadržano troje djece, dok su na infektivnom odjeljenju tri osobe starije od 14 godina.
"Higijensko-epidemiološka služba Doma zdravlja Berane u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore i danas je nastavila sprovođenje epidemiološkog anketiranja građana sa stomačnim tegobama, kao i uzimanje uzoraka od pacijenata za mikrobiološku dijagnostiku" - navodi se u saopštenju.
Iz Doma zdravlja građanima Berana i dalje preporučuju da za piće koriste “flaširanu ili prokuvanu vodu uz pojačane higijenske mjere”.
Gvozdenović nenadležan
Ministarstvo održivog razvoja i turizma nije nadležno za problem koji se dogodio u Beranama, rečeno je "Vijestima u resoru ministra Branimira Gvozdenovića”.
“Imajući u vidu odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o komunalnim djelatnostima u kojima je utvrđeno da opština obezbjeđuje obavljanje i razvoj djelatnosti snabdijevanja vodom i održavanje objekata za vodsnabdijevanje, kao i relevantne opštinske propise kojima se uređuju odnosi u oblasti vodosnabdijevanja i odredbe Zakona o vodama i Pravilnika o određivanju i održavaju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta, Ministarstvo održivog razvoja i turizma nema nadležnosti za rješavanje ovog problema”, piše u odgovoru na pitanje “Vijesti” pomoćnika ministra Siniše Stankovića. M.B.
Posao za tužioca
Pozitivna Crna Gora pozvala je juče državnog tužioca da utvrdi ko je odgovoran za masovno trovanje građana u Beranama.
„Takođe pozivamo državnog tužioca da istraži sve okolnosti koje su dovele do ovih nemilih događaja kako se kršenje osnovnog ljudskog prava, prava na zdravu životnu sredinu, ne bi više ponavljalo“, kaže se u saopštenju.
Pozitivna je zatražila da se, ukoliko se pokaže da je masovno trovanje Beranaca posljedica neodogovornog rada lokalnog Vodovoda, utvrdi ko je za to odgovoran. Gradonačelnik Berana Vuka Golubović juče je Televiziji Vijesti rekao da će se “subjektivna odgovornost tražiti ako ona bude postojala”. M.R.
“Bemaks” zavio vodu
Direktor beranskog Vodovoda Faruk Pačariz rekao je za “Vijesti” da je analiza vode pokazala da oni nemaju ništa sa infekcijom, objašnjavajući to činjenicom da bakterija ima samo na izvorištu.
On je rekao da Vodovod nije našao za shodno da obavijesti Berance da ne koriste vodu odmah nakon pucanja cijevi u četvrtak, navodeći da je ona zavijena u roku od pola sata do sat. “To su odmah učinili izvođači radova, koji znaju gdje je ventil,” objasnio je direktor Vodovoda.
Pačariz smatra da su mediji digli previše buke oko svega i da su čak dužni da im se izvinu, jer su ih krivili za epidemiju. M.R.
Galerija
Bonus video:
