Mještani Krtola na zboru građana sinoć u Radovčima izabrali su novi savjet te mjesne zajednice i izrazili veliko nezadovoljstvo zbog komunalnih problema i fiskalne politike koju prema tom dijelu tivatske opštine sprovodi lokalna uprava.
Na skupu, kojem je prisustvovalo četrdesetak mještana sa pravom glasa, što je, kako se čulo, više od po zakonu neophodnih tri odsto biračkog tijela, smijenjen je dosadašnji sastav savjeta MZ Krtoli i imenovan novi.
"Ljudi koji su imenovani u novi savjet MZ imaju isključivo zadatak da rade na rješavanju problema građana Krtola, a ne da preko MZ rješavaju neke svoje lične interese, kako se do sada nerijetko radilo. Trebaju nam ljudi sa jakom energijom koji neće dijeliti građane ni po nacionalnom, ni po političkom ključu i koji će se sastajati najmanje dva puta mjesečno da rješavaju probleme ovog mjesta, a najmanje jednom u dva mjeseca žiteljima Krtola na zboru građana podnositi izvještaj o radu. Dosadašnji savjet MZ to nije činio”, kazao je jedan od inicijatora zbora Nikola Ivošević.
On je, uz jedan glas protiv, izabran u novi savjet MZ Krtoli, zajedno sa Vasom Momčilovićem, Gojkom Jokićem, Jovicom Kikanovićem, Stefanom Kostićem, Snežanom Klakor, Radem Starčevićem, Milanom Kneževićem i Markom Starčevićem. Krtoljani su se potom posvetili problematici poreza na nekretnine za koje su nedavno dobili rješenja o obračunu iz Opštine Tivat i to po tri puta većoj stopi od dosadašnje – uvećanoj sa 0,1 na 0,3 odsto od procijenjene tržišne vrijednosti nekretnine. To u praksi, kako se pokazalo kroz nekoliko konkretnih primjera koje su iznijeli mještani, znači da su se iznosi poreza povećali čak i do sedam puta.
„Cijeli pojas od Obale Đuraševiča do i zaključno sa Krašićima opštinari u Tivtu proglasili su za ’ekskluzivnu zonu’, sa daleko najvećim iznosima poreza na nepokretnosti, odnosno iznosima komunalija. To znači da, na primjer, neko ko želi da gradi stambeno-turistički objekat na ovom dijelu obale Krtola treba da plati komunalije od 310 eura po metru kvadratnom građevine, a u Porto Montenegru, koji je proglašen prvom zonom, komunalije koštaju značajno manje. Još im se tamo uvode i povlastice, pa neko ko ima milione i milijarde praktično i ne plaća komunalije, a mi svi, ostali obični građani, moramo po tom osnovu da punimo opštinsku kasu“, rekao je Ivan Starčević.
On je ukazao i na činjenicu da Opština Tivat nije prihvatila da kao akontaciju te obaveze Krtoljanima obračuna razliku u preplaćenom porezu u protekle dvije godine.
Lokalna uprava nije uvažila ni zahtjev mještana da im ne naplaćuje porez na zemljište u obuhvatu rezervata prirode Solila, “jer na toj zemlji niti možemo graditi, niti je obrađivati, već samo za nju imamo obaveze po osnovu poreza“.
„Privatna svojina građana koja je obuhvaćena kompleksom Luštica Development uvrštena je u građevinsko zemljište na koje se plaćaju povećani porezi, ali mi tamo ne možemo da gradimo jer se naša zemlja vodi kao zelena površina, dok je gradnja predviđena isključivo na državnoj zemlji datoj u zakup ’Orascomu’. Kada idemo na vještačenja za eksproprijaciju naše zemlje, koja je formalno građevinska, Opština Tivat na suđenje dovodi vještaka poljoprivredne struke. To su dvostruki aršini i diskriminacija prema lokalnom starosjedilačkom stanovništvu. Kolju nas porezima, eksproprijacijom po niskim cijenama, pretvaranjem naše zemlje u zelene površine počeće da nam stavljaju hipoteke na kuće i prodaju ih u bescijenje nekome ko tek treba da šljegne u Boku sa više od 300 metara nadmorske visine. Ovo je pokušaj etničkog čišćenja domicilnog stanovništva, a neće se ograničiti samo na Krtole već će ga biti i u Lastvi, Bogdašićima i Mrčevcu“, istakao je Starčević.
Zbor građana odlučio je da organizuje sastanak sa gradonačelnikom Tivta Draganom Kankarašem i njegovim saradnicima, na kojem će se razmotriti mogučnost preispitivanja fiskalne politike lokalne uprave prema građanima te opštine.
Podrška Bigovi
Krtoljani su dali punu podršku MZ Bigova iz Kotora koja je, kao i sva druga mjesta na obali zaliva Trašte, već desetak dana ugrožena nekontrolisanim izlivanjem fekalija iz regionalnog kanalizacionog sistema Kotor-Tivat-Trašte. Oštećena cijev podmorskog ispusta tog sistema isplutala je na površinu mora oko milju jugozapadno od svetionika Trašte, pa se fekalije izlivaju u blizini popularnih kupališta Plavi horizont i Almara beach.
Nadležni iz inspekcija, te tivatskog i kotorskog Vodovoda, prema tvrdnjama Bigovljana i Krtoljana, nijesu se baš pretrgli da pokušaju da riješe taj veliki problem.
Zaključeno je da će MZ Krtoli i MZ Bigova tražiti da se zaustavi rad sistema Kotor-Tivat-Trašte dok se ne popravi podmorski ispust u zalivu Trašte, kao i dok se pravilno ne saniraju otvoreni kanalizacioni kanali i tuneli od Solila preko brda do Oblatne, a koji su sada pravo leglo smrada i zaraze u „ekskluzivnoj fiskalnoj zoni“ koja Krtoljane udara po džepu.
Bonus video:
