Vlasnik firme „Normal Company“ Žarko Burić kazao je da je prilikom rekonstrukcije hotela Crna Gora zbog više neplaniranih okolnosti došlo do urušavanja dijela hotela koji projektom nije bio predviđen za rušenje.
Burić, čija je kompanija investitor i glavni izvođač radova, kazao je u razgovoru za „Vijesti“ da će neplanirano porušeni dio biti vraćen u projektom predviđeno stanje, tj. da će kameni stubovi i kamena fasada ostati prepoznatljivo obilježje hotela Hilton Podgorica – Crna Gora, a samim tim ponovo biti simbol ovog grada.
On je objasnio da projektom nije bilo planirano samo rušenje pomoćnih objekata, već da je bilo „predviđeno i rušenje dijela gradske kafane, a zadržavanje fasade i stubova gradske kafane“.
„Projektom je predviđeno da dio kamene fasade sa stubovima kolonade na terasi gradske kafane i kamena fasada i stubovi na ulazu na recepciju ostanu potpuno isti, jer to je ono po čemu je hotel Crna Gora bio prepoznatljiv“, ocijenio je Burić.
Zašto nikad nijeste pomenuli da će biti bilo šta rušeno, već ste samo naveli da će biti izvršena rekonstrukcija i da će hotel zadržati tradicionalne obrise?
Burić: Nismo pomenuli i slažem se da smo tu napravili propust... što nismo pričali ono što je i projektom predviđeno, odnosno, bolje upoznali crnogorsku javnost i detaljnije govorili šta će da se radi po projektu, šta je predviđeno za rušenje, a šta treba biti sačuvano. Svakako da je to jedan propust o kojemu nijesmo razmišljali na pravi način, a i ovo sad pokazuje da je tome trebalo prići drugačije. Ali, zbog obaveza koje imamo u vezi gradnje i rokova, prosto smo to zanemarili.
Kako mislite da vratite u prvobitno stanje srušeni dio hotela, kako je to tražio ministar održivog razvoja Branimir Gvozdenović?
U potpunosti se slažemo sa onim što je konstatovala Uprava za inspekcijske poslove i Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Saglasni smo sa time da hotel mora biti urađen u skladu sa projektom i od njega nećemo odstupiti. Projektom je predviđeno da dio kamene fasade sa stubovima kolonade na terasi gradske kafane i kamena fasada i stubovi na ulazu na recepciju ostanu potpuno isti, jer to je ono po čemu je hotel Crna Gora bio prepoznatljiv. To je ono što moramo sačuvati, a ujedno i to na čemu insistiraju Ministarstvo i Uprava za inspekcijske poslove.
"Moramo sačuvati ono što je projektom predviđeno" (Foto: Boris Pejović)
Upravo se Ministarstvo nakon rušenja oglasilo saopštenjem da je planom intervencija bilo predviđeno rušenje pomoćnih objekata u dvorištu, a vi ste srušili aneks hotela sa gradskom kafanom i salonima?
Ponovo kažem da ćemo ispoštovati ono što je projektom predviđeno. Nije bilo predviđeno samo rušenje pomoćnih objekata...Bilo je predviđeno i rušenje dijela gradske kafane i zadržavanje kamene fasade gradske kafane prema Bulevaru i Ulici Slobode. Svakako da se srušilo više nego što je trebalo i slažemo se da je to naš propust…nismo dovoljno predvidjeli sve okolnosti koje su dovele do urušavanja kamene fasade.
Da nam je namjera bila da srušimo, svakako bismo se obratili nekim drugim zahtjevom. Došlo je prosto do neplaniranog urušavanja. Mogli smo podići višu ogradu prema Ulici Slobode da se to manje vidi i slično... ništa od toga nijesmo napravili upravo zato što nijesmo imali namjeru da radimo ništa više nego što je projektom predviđeno. Već smo pristupili otklanjanju kamena koji se urušio i koji ćemo ponovo vratiti onako kako je i bio na dijelu gradske kafane.
To što kažete se ipak kosi sa saopštenjem Ministarstva u kojemu se nije pominjalo nikakvo rušenje aneksa hotela, već samo pomoćnih objekata? Da li smatrate da je aneks pomoćni dio hotela?
To je i pomoćni objekat, jer u sastavu gradske kafane su bili pomoćni objekti sa zadnje strane... skladišta, dio kuhinje, dio stepeništa. To se može tretirati kao pomoćni objekat. Nije nam bila namjera da rušimo više nego što je projektom predviđeno, ali se urušilo. To ne umanjuje naš propust... stojimo tu da svaki propust koji smo napravili i ispravimo. Mi smo dijelom napravili određene propuste, što se, doduše, ne može reći, na primjer, za Arhitektonski forum koji mogu napraviti samo gramatičku grešku.
Znači li to da smatrate da nekoliko arhitekata koji su se javno oglasili po ovom pitanju i koji zajedno imaju preko 240 godina iskustva, nijesu u pravu, nego vi?
Nijesam to rekao. Čitao sam ono što je izjavio jedan od arhitekata ovog foruma da su objekti velikih raspona u konstruktivnom smislu elastičniji, a time i bolji za seizmičke uticaje iako se ovdje radi o zidanom konstruktivnom sistemu. Ovakvo stručno mišljenje bi moglo poslužiti projektantima konstrukcije u „edukativne svrhe”.
Da li je Ministarstvo znalo prije nego što se ovo dogodilo da ćete da rušite pomoćne objekte, odnosno, aneks?
Ministarstvo nije znalo, niti smo mi imali obavezu da ih obavještavamo, zato što smo radili u skladu sa građevinskom dozvolom koju smo imali. Urušilo se neplanirano...Zašto bi Ministarstvo obavještavali o onom što radimo po projektu? Nizom nepredviđenih okolnosti došlo je do urušavanja. Ministarstvo nije nadzorni organ za izgradnju i rekonstrukciju objekata, te stoga nije imalo obavezu obilaziti i gledati koliko je i šta urađeno na objektu.
A da li vam je Ministarstvo odobrilo urbanističke uslove i građevinsku dozvolu za rekonstrukciju ili za izgradnju hotela?
Projektom je predviđena rekonstrukcija, dogradnja, a dijelom i rušenje hotela Crna Gora. Da biste nešto rekonstruisali i dogradili, vjerovatno nešto morate i porušiti.
"Nizom nepredviđenih okolnosti došlo do urušavanja": Hotel Crna Gora (Foto: Luka Zeković)
Da li ste smatrali da je prije izvođenja radova bilo potrebno tražiti dozvolu od potomaka arhitekte Vujadina Popovića, s obzirom da je to autorsko djelo?
Nijesmo kontaktirali porodicu pokojnog arhitekte Popovića, jer svaki građevinski objekat ima vijek trajanja...a ako je pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture, onda je to drugačije. Koliko znam niko nije pokrenuo inicijativu da to bude pod zaštitom, tako da bismo mi bili upoznati sa time. Nije nam namjera da objekat napravimo gorim nego što je bio već, naprotiv, da sačuvamo taj stari duh hotela Crna Gora, a da ga prilagodimo novim potrebama u hotelijerstvu i zahtjevima najprestižnijih gostiju.
Bilo je spekulacija u medijima da smo prodali slike iz hotela Crna Gora. Nakon kupovine hotela, slike smo restaurirali i smjestili u posebnu prostoriju gdje su zaštićene od propadanja. U junu smo izdali monografiju tih slika i imali izložbu. Trebalo bi pogledati što smo radili do sada... I kada smo renovirali hotel Podgoricu bila je medijska hajka od strane Arhitektonskog foruma koji se i sada pojavljuju. Kad je hotel završen niko od njih nije našao za shodno da kaže da je hotel dobro napravljen. I taj hotel je djelimično rušen.
Smatram da je hotel (Hilton) značajan projekat gdje u vrijeme ekonomske krize investiramo 44 miliona eura, ne u projekat u najavi, nego u projekat koji je u toku. Tu će biti hotel koji će ponovo biti simbol ovog grada kao nekad Crna Gora. Mislim da je to za pohvalu, da smo mi prvi glavni grad u regionu koji će imati Hilton hotel. To otvara mogućnost i drugim gradovima u okruženju i na crnogorskom primorju da počnu da se interesuju za Hilton ili brendove slične njima.
Jesu li u Hiltonu upoznati sa situacijom koja se dešava u Podgorici ovih dana?
Kompanija Hilton je upoznata sa novonastalom situacijom, kako preko medija, tako i uvidom u stanje na terenu. Direktor Hiltona za Jugoistočnu Evropu Ulrih Vidmer je bio u utorak na gradilištu i upoznati su i sa dokumentacijom i sa samim procesom gradnje, a i rušenja. Po njima, ovakve stvari nijesu rijetkost u slučajevima kompleksnih rekonstrukcija i imaju prilično iskustva sa ovakvim situacijama, da se dešavaju neplanirane stvari.
A da li su vam naveli neke primjere gdje se nešto slično konkretno desilo?
Nijesam ih pitao... U ovom trenutku nijesam bio zainteresovan ko je još imao problema. Pokušavam da nađem i nešto pozitivno, iako svi pokušavaju da nađu nešto loše. Bilo bi lijepo kad bismo nalazili i nešto pozitivno, je ko radi taj i griješi. Sa jedne strane potpuno razumijem građane Podgorice koji su bili iznenađeni time što se desilo dobrim dijelom zbog našeg propusta što ih nijesmo obavijestili šta će se sve raditi. Ima i onih koji samo čekaju da neko napravi neku grešku da ga svi dočekaju sa toliko negativne energije...
Kompanija Hilton nije upoznata sa situacijom (Foto: Boris Pejović)
Da ste znali kako će javnost reagovati, da li biste drugačije postupili?
Svakako da bih drugačije postupio. Prvo bih upoznao javnost sa svime što će se raditi na hotelu Crna Gora. Nije mi bilo ni na kraj pameti da će se urušiti više nego što je planirano, ni da će to privući toliku pažnju i da ćemo pretrpjeti toliki pritisak javnosti. Razumijem ljude koji su negdje emotivno vezani za taj hotel...Mi smo tu da pokažemo da ćemo to što se urušilo vratiti kako je projektom predviđeno i da će ovaj hotel nastaviti da bude simbol grada.
"Pustimo državu da radi posao"
Pozdrazumijeva li saniranje urušenja i dodatna ulaganja?
Trebaće dodatni novac, ali u ovom trenutku nijesmo razmišljali o tome i pravili analizu koliko će trebati dodatnih sredstava. Kad se nešto neplanirano desi, izaziva i dodatne finansijske troškove.
Ko obezbjeđuje novac?
Posao finansira naša kompanija uz pomoć domaćih banaka i Evropska banka za obnovu i razvoj, koja nam je odobrila kredit od 23,9 miliona eura.
Planirate li da tražite još sredstava od Evropske banke?
Ne, nije to baš tolika dodatna investicija da se mjeri milionima eura. To je investicija koja nije tako ogromna.
Sve što se desilo može se ispraviti
Bilo je mnogo optužbi da je hotel namjerno srušen u avgustu, za vrijeme godišnjih odmora, kako bi se izbjegla oštra rekacija javnosti?
Apsolutno nijesmo o tome razmišljali. To što se urušilo bi se moglo desiti u bilo kom mjesecu. Više smo se vodili time da samo rušenje dosta remeti svakodnevni život komšija u tom dijelu grada i ideja je bila da je bolje u ljetnjem periodu, nego u septembru ili oktobru, a ne da se nešto sakrije. Nemoguće je sakriti rušenje jednog takvog objekta. Da smo mislili da se krijemo ne bih ni danas davao izjavu za vaše novine.
Spremni smo ovaj objekat napraviti kako je projektom predviđeno, imamo svoj cilj, vjerujemo u njega i znamo da ćemo to realizovati. Smatram da ponekad treba imati malo više razumijevanja za investitore, jer svako ko radi, može i da pogriješi. Ali, ako je neko spreman da ispravi svoj propust, smatram da treba sačekati i vidjeti da li će to tako i biti, a ja tvrdim da hoće. Vjerujem da ćemo svi zajedno u junu 2015. godine biti jako zadovoljni kako je hotel urađen i da ćemo zaboraviti ovo što se desilo, jer nije nešto što se ne može ispraviti.
U medijima se mogu pročitati stavovi advokata da u ovom slučaju može biti posla i za tužilaštvo. Da li vi očekujete neku reakciju tužilaštva?
Moramo pustiti državne organe da rade svoj posao. Mi smo spremni da ispoštujemo sve odluke državnih organa na šta nas i zakon obavezuje. Zaista ne želim i nemam namjeru da polemišem o tome šta će biti ako bude.
Galerija
Bonus video:
