Prvi probni komandant podmornice P-821 „Heroj“, kapetan fregate u penziji Tomislav Drašković i glavni investitor Porto Montenegra, kanadski biznismen Piter Mank, svečano su sinoć u Tivtu, presjekli vrpcu na ulazu u tu veliku dizel-električnu podmornicu nekadašnje Jugoslovenske Ratne mornarice, čime je ovaj nekada moćni ratni brod, otvoren za posjete turista kao centralni muzejski eksponat Zbirke pomorskog nasljedja u Porto Montenegru.
Pored „Heroja“, od sinoć je posjetiocima dostupna i mala, tzv. diverzantska podmornica P-912 „Una“, čime je Tivat dobio jedinstvenu turističku atrakciju kakve nema nigdje u zemljama regiona.
Naime, u Hrvatskoj i Sloveniji kao muzejski ekponati izložene su dvije male podmornice, u Italiji je u Milanu izložena jedna veličine „Heroja“, ali u jugoistočnoj Evropi nigdje na jednom mjestu ne postoje dvije podmornice kao muzejski eksponati, popraćene raznim drugim artefaktima koje govore o razvoju te prestižne, ali izuzetno komplikovane i opasne vojno-tehnološke djelatnosti.
Drašković i Mank na otvaranju podmornice, Foto: Siniša Luković
Predaju „Heroja“ sasvim novoj funkciji – turističke atrakcije – obavio je čovjek koji je 1968. godine ovu tada prvu samostalnu konstruisanu i sagrađenu jugoslovensku podmornicu, kao njen probni komandant, poveo u plave dubine Jadrana – Tomislav Drašković, simbolično na taj način zatvarajući krug koji traje već skoro pola vijeka.
"Starali smo i ja i ova podmornica zajedno i plovili smo različitim kursevima. „Heroj“ je izvršavao svoje namjenske mirnodopske zadatke, a ja sam kao njegov prvi probni komandant gradio karijeru. Sretne okolnosti dovele su da se nakon toliko godina ja i ovaj divni brod ponovno sretnemo - ova podmornica danas kao dotjerana stara operska pjevačica koja je ispjevala sav operski repeortar , a ja kao njen stari dirigent, stojimo pred vama. Ona će trajno ostati da leži na ovim potkladama kao simbol jugoslovenskog podmorničarstava, ovdje u Tivtu gdje je to podmorničarstvo i počelo 1928. godine. Govoriće turistima o generacijama hrabrih mladih ljudi koje su u čeličnim trupovima podmornica odlazili u tamne dubine i vještini jugoslovenskih inženjera i brodograditelja, a ja se sada ponovno rastajem od dragog broda “Heroja” i dalje, bešumnom podvodnom brzinom, ronim po divnim uspomenama podmorničke mladosti, do dana kada se moje akumulatorske baterije ne isprazne", rekao je uz puno emocija, 83-godišnji Drašković.
"Starali smo i ja i ova podmornica zajedno i plovili smo različitim kursevima. „Heroj“ je izvršavao svoje namjenske mirnodopske zadatke, a ja sam kao njegov prvi probni komandant gradio karijeru"
On, donedavni komandant Mornarice VCG, angažovan je od Porto Montenegra da vodi restauraciju “Heroja” u stanje identično onome kada je podmornica bila u operativnoj upotrebi, a sada će Bulatović kroz nju, kao vodič, sporovoditi turiste.
"Ideja da dvije podmornice budu muzejski eksponati u potpunosti je realizovana i time se Crna Gora uvrstila u mali broj zemalja koje imaju podmornice kao muzejske postavke. Ovim je obogaćena turistička ponuda našeg grada i podsjeća nas na našu dugu pomoračku i podmorničku tradiciju", kazao je Bulatović.
Aktuelni komandant MCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković kazao je da su "velika podmornica 821 i mala diverzantska podmornica 912 strpljivo decenijama čekale i dočekale svoju novu misiju".
"Neka sada kao muzejski eksponati i turističke atrakcije, dugo pričaju svoju priču i neka su im nove posade-turisti, svakog dana brojnije", istakao je Vuković dok je Piter Mank poručio da “Heroj” i “Una” predstavljaju dio bogate tehnološke i kulturne baštine Arsenala i Tivta, te da će Porto Montenegro uskoro svoju Zbirku pomorskog nasljeđa obogatiti i drugim eksponatima koji govore o pomorskoj istoriji čitave jadranske regije.
Svima koji su doprinijeli restauraciji i obnovi “Heroja” i “Une” što je koštalo preko 100 hiljada eura, zahvalio je i izvršni direktor Porto Montenegra Oliver Korlet, dok je potpredsjednik Opštine Tivat Krsto Bošković istakao da dvije podmornice – muzejski eksponati doprinose turističkoj atraktivnosti tog grada “koji se polako ali sigurno profiliše u prepoznatu svjetsku turističku i nautičku destinaciju”.
"Heroj" radio i povjerljive misije
Podmornica „Heroj“ duga je 50,4 metara, široka 4,7 metara i visoka 9,75 metara. Ovaj ratni brod težak 706 tona porinut je 21. avgusta 1967. godine u Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu gdje je ta podmornica, prva u seriji od tri takva ratna broda, izgrađena po projektu inženjera Žarka Alujevića – Feđe i Brodarskog instituta iz Zagreba.
P-821 zvanično je uvrštena u Flotnu listu JRM na svečanosti 10. septembra 1968. godine. U skoro 23 godine aktivne službe prije nego što je zauvijek izvučena iz mora na obalu 1991. godine u Tivtu, podmornica „Heroj“ je imala ukupno 726 plovidbenih dana, čak 910 ronjenja i prešla je ukupno 46.659 nautičkih milja, što je ekvivalent plovidbi dva puta oko zemaljske kugle.
Ova kao i sve druge podmornice JRM, u SFRJ su od kraja 60-tih do kraja 80-tih, intenzivno korišćenje u sakupljanju obavještajnih podataka što je druga osnovna misija svake podmornice
Naime, ova kao i sve druge podmornice JRM, u SFRJ su od kraja 60-tih do kraja 80-tih, intenzivno korišćenje u sakupljanju obavještajnih podataka što je druga osnovna misija svake podmornice. Te povjerljive misije „Heroj“ je vršio u međunardnim vodama Jadrana, ali i u teritorijalnom moru Italije i Albanije. Tako je aprila 1974. ova podmornica je u reonu Monte Gargana, na samoj ivici teritorijalnih voda Italije, na izviđačkom zadatku sačekala i djelimično pratila brodove Šeste flote američke Ratne mornarice koji su plovili ka sjevernom Jadranu radi održavanja vježbe sa brodovima RM Italije.
Američki ratni brodovi – nosač aviona, krstarice, razarači i ostalo, tom su prilikom bukvalno prešli preko zaronjene jugoslovenske podmornice koja je u tišini pod vodom snimala šumove njihovih propelera, ni ne otkrivši prisustvo “Heroja” u dubinama Jadrana. Jedan od primjera je i krstarenje „Otrant 75“ kojeg su od 2. do 10. aprila 1975. izvele podmornice 821 i 822 sa pomoćnim brodom PH-33, duboko u Otrantskom tjesnacu. Na tom krstarenju inače, zabilježen je rekordan broj fiktivnih torpednih napada koje su jugoslovenske podmornice tom prilikom vježbovno izvele na razne ciljeve – brodove koje su sretale po moru.
Galerija
Bonus video:
