Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Šefko Crnovršanin smatra da, iako je video nadzor sve rasporstranjeniji i postavljen protivno propisima, ne može se reći da “veliki brat posmatra na svakom koraku”.
On je prilikom skupštinske rasprave o Izvještaju Agancije o stanju ličnih podataka za prošlu godinu, kazao da ”skoro nemaju” neopravdane zahtjeve za uvođenjem te zaštitne mjere nakon jasno saopštenih stavova Agencije o obradi ličnih podataka, posredstvom biometrije.
“Mora se napomenuti da je video nadzor tehnologija koja dovodi do samo zamišljenog osjećaja sigurnosti, dok u isto vrijeme predstavlja upad u pravo na privatni život. Jedan od zahtjeva jeste da rukovaoci treba da poštuju načelo proporcionalnosti i ograniče opseg kamera na ono što je neophodno kako bi se ispunila svrha za uvođenjem video nadzora”, rekao je on.
Crnovršanin je kazao da je svijest građana o pravu na zaštitu ličnih podataka, kao i odgovornost državnih organa, organa lokalna uprave, privrednih društava i drugih pravnih lica “prihvatljiva i podnošljiva”.
“Broj zahtjeva za davanje mišljenja o primjeni Zakona o zaštiti podataka o ličnosti upućenih Agenciji podjednako od državnih organa, organa lokalne uprave, javnih preduzeća, privrednih društava i drugih pravnih lica, nevladinog sekora i pojedinaca, potvrđuju ne samo povećanu svijest, nego i naglašenu odgovornost da se poštuju i primjenjuju međunarodni standardi u oblasti prava na privatnost”, obrazložio je Crnovršanin.
Subjekti nadzora su, kako je kazao, u ogromnoj većini slučajeva postupali po uputstvima kontrolora Agencije i otklanjali nepravilnosti u ostavljenom roku.
“Nakon tri godine od postojanja Agencije prava je rijetkost da će vam u hotelskim ili ugostiteljskim objektima zadržati ili kopirati identifikacioni dokument”, kazao je on.
Srđan Perić iz Pozitivne je ipak kazao da je Izvještaj mogao biti bolji i da se nada da će naredni ispuniti očekivanja.
“Ostaje da lični podaci nijesu zaštićeni, od taksi prevoza, prisluškivanja, zloupotreba u bankarskom sektoru”, kazao je on.
Milorad Vuletić (DPS) je kazao da Agencija što češće treba da reaguje u slučaju da mediji krše prava građana, na što je reagovao Perić navodeći da ne treba stavljati naglasak na medije i navoditi ih kao glavne krivce, jer su ionako izloženi pritisku.
Vuletić je rekao da se pri iznošenju tog stava pozvao na Izvještaj.
Poslanici opozicije su iskazali bojazan u realizaciju svih aktivnosti Agencije, budući da je sa ograničenim kadrovskim kapacitetima dobio novu nadležnost nad sprovođenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Poslanici opozicije su iskazali bojazan u realizaciju svih aktivnosti Agencije
Takvu bojazan su odbacili iz Agencija, ipak naglašavajući da im je kadar ispunjen u manje od 60 odsto, te da su uputili zahejtv Ministarstvu finansija za obezbjeđenje dodatne radne snage.
Zdravstvo i finansije u fokusu
Crnovršanin je rekao da je tokom 2012. godine Agenciji 136 rukovaoca prijavilo 487 zbirki ličnih podataka.
“Obaveze iz Zakona koje su subjekti najčešće zanemarivali odnose se na poseban vid obrade ličnih podataka, prije svega na video nadzor, način vođenja evidencije o ulasku i izlasku iz službenih prostorija, izostanak prijavljivanja zbirki ličnih podataka na propisanom obrascu, kao i obavještavanje o značajnim izmjenama do kojih dodje u istim”, rekao je on.
Kontrolori Agencije su dalje identifikovali rasprostranjenu pojavu obrade ličnih podataka u većem obimu nego što je potrebno da bi se ostvarila svrha istih, što je posebno vidljivo u sektoru zdravstva i finansija zbog čega će one biti u fokusu Agencije u narednom periodu.
Galerija
Bonus video:
