Začeto na društvenoj mreži Tviter, udruženje crnogorskih ateista ovih dana okuplja ljude spremne na saradnju i javni angažman.
Crnogorski ateisti, grupa koja je u formiranju, namjerava da prati odnos crkve i države kroz poštovanje zakona. Udruženje će se, kako kaže jedan od aktivista, Zoran Rakočević, uključiti u javnu raspravu o zakonu o vjerskim zajednicama.
“Novi zakon mora vjerske zajednice postaviti na mjesto koje propisuje Ustav Crne Gore”, rekao je Rakočević u razgovoru za “Vijesti nedjeljom”. Osim ateista, u udruženje su dobrodošli i agnostici.
Rakočević kaže da je jedan od ravnopravnih korisnika društvenih mreža koje je objedinila ista ideja – Crna Gora kao građansko društvo u kome se religija slobodno upražnjava, ali i kritikuje svaki oblik diskriminacije prema onima koji ne vjeruju.
“U javnim nastupima osoba koje zastupaju vjerske zajednice primjetan je, najblaže rečeno, nekorektan odnos prema onima koji ne vjeruju u boga ili izražavaju sumnju u 'zagrobni' život. Taj diskurs se prenosi na čitavo društvo zahvaljujući i medijima koji nekritički prenose ove izjave doprinoseći stigmatizaciji dijela građana. Nijesu rijetki slučajevi da vjerske zajednice vode kompanje koje imaju za cilj regulaciju ponašanja ženske populacije, kroz sistematske povrede njihovih osnovnih prava. Želimo da podignemo glas protiv ove višedecenijske kampanje koja je, smatramo, direktno uticala i na rezultate popisa stanovništa 2011. godine u ovoj oblasti”, kazao je Rakočević, režiser i glumac amaterskog pozorišta u Kolašinu.
Na posljednjem popisu se 1,24 odsto ljudi izjasnilo kao ateisti što je sa izuzetkom Makedonije, rekordan podatak u evropskim okvirima, posebno ako se ima u vidu ideološka prošlost države Zanimljivo je međutim da na popisu oko 16.000 (2,61 odsto) građana nije htjelo da se izjasni na pitanje vjeroispovijesti, kao i oko 6.000 građana koji su popisani kao “ostale vjeroispovijesti”.
Balkan je prema posljednjem istraživanju renomiranog Gallupa, najreligioznija regija u svijetu, zajedno sa djelovima Južne Amerike. Iako je bliska istorija pokazala da je ekonomski kvalitet života obrnuto srazmjeran procentu vjernika u Crnoj Gori, političke partije odigrale su važnu ulogu u procesu “povratka religiji”.“U dosluhu da političkim strukturama vjerske zajednice u Crnoj Gori su sebi omogućile status nedodirljivih. To je prouzrokovalo brojne zlouotrebe od netransparentnih finansija, preko širenja sujevjerja, do uništavanja kulturne baštine”, rekao je Rakočević.
Balkan je prema posljednjem istraživanju renomiranog Gallupa, najreligioznija regija u svijetu, zajedno sa djelovima Južne Amerike
On upozorava da temeljni dokumenti poput prostornih planova i fiskalnih pravila države za vjerske zajednice ne važe. “Vjerske zajednice, zapravo, igraju ulogu povlašćene i profitno orijenitisane interesne grupe za koje, često, ne važe ista pravila kao za ostale građane. Crna Gora nije smogla snage da se tim pojavama suprotstavi”.
Još nije odlučeno hoće li crnogorski ateisti djelovati kroz udruženje, NVO ili neki drugu, manje formalnu organizacionu strukturu. Postoji više modela, na primjer, inicijativa'Nisam vjernik' u Hrvatskoj nije formalno registrirovana, nema službene organe ni prostorije. Stvorili su brojnu i aktivnu Fejsbuk zajednicu na kojoj se dogovaraju akcije. Ponekad reaguju saopštenjima ili ih mediji sami kontaktiraju.
- Ko je spreman da štiti prava ateista, agnostika i skeptika u Crnoj Gori?
- Prijeti li našem društvu klerikalizacija?
- Zašto se organizuju ateisti u okruženju?
- Kako se "preko noći" postaje vjernik?
O ovoj temi čitajte opširnije u štampanom izdanju...
Bonus video: