Vlada je u toku prošle godine uglavnom poštovala religijske slobode, ali je ipak nametnula restrikcije koje su pogodile članove vjerskih manjina, piše u godišnjem izvještaju o vjerskim slobodama američkog Stejt dipartmenta.
Ocjenjuju da se vladin odnos prema vjerskim slobodama nije značajnije mijenjao tokom godine, jer su nastavljene rasprave sa Srpskom pravoslavnom crkvom o njenom pravnom statusu.
"Bilo je izvještaja o društvenoj diskriminaciji baziranoj na religijskoj pripadnosti, vjerovanju ili praksi. Veza između Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve ostala je napeta kako su se nastavila neslaganja između njihovih sljedbenika i sveštenstva zbog imovine i statusa", stoji u izvještaju.
Problemi nastali oko pravnog statusa i prava vjerskih grupa izazvani su zbog, kako ističu u Izvještaju, neusklađenosti Zakona o vjerskim grupama iz 1977. i Ustava iz 2007.
Prema podacima iz 2011. godine, od 620.000 stanovnika Crne Gore oko 72 odsto čine pravoslavci (SPC i CPC), 19 odsto pripadnici islamske vjeroispovijesti, dok 3,4 odsto stanovništva čine rimokatolici. Od ostalih vjerskih grupa, prisutni su advenstisti, budisti, protestanti, jehovini svjedoci i jevreji.
Problemi nastali oko pravnog statusa i prava vjerskih grupa izazvani su zbog, kako ističu u Izvještaju, neusklađenosti Zakona o vjerskim grupama iz 1977. i Ustava iz 2007. godine. No, iz SD smatraju da nije bilo napretka u povraćaju crkvene imovine koju je oduzela bivša komunistička vlada u Jugoslaviji.
“Vlada je nastavila da sprovodi zakon na način kojim je ograničila mogućnost da strano sveštenstvo SPC dobije stalni ili dugoročni boravak u zemlji, a Ministarstvo unutrašnjih poslova odbilo je dozvole za privremeni boravak većini sveštenstva te crkve sa prebivalištem u Crnoj Gori”, stoji u izvještaju. Oni objašnjavaju da je takav stav MUP-a zasnovan na činjenici da SPC odbija da se registruje, iako iz te crkve tvrde da su te odluke politički motivisane.
Srpska pravoslavna crkva je kritikovala vladu zbog odbijanja da razgovara o sporazumu o međusobnim odnosima, iako je vlada imala slične sporazume sa katoličkom, islamskom i jevrejeskom grupom
Tako je, od juna prošle godine, SPC dobila 5.000 eura, CPC 36.000 eura, dok je za muslimansku zajednicu izdvojeno 2.000 eura. Jevrejska zajednica dobila je 5.000 eura, a katolička crkva 42.000 eura.
No, u izvještaju se pojašnjava da nije bilo dostupnih podataka o iznosu sredstava koje su vjerske grupe dobile prije juna, osim da je Srpska pravoslavna crkva dobila dodatnih 13.779 eura.
Predstavnici SPC tvrdili su da su poreske olakšice primjenjivane za veoma ograničen broj artikala, kao što je nabavka crkvenih zvona, krstova i pravoslavnih ikona, dok vlada uglavnom nije oporezivala organizovana hodočašća u oko 800 hrišćanskih svetinja i 133 džamije.
Osim toga, Srpska pravoslavna crkva je kritikovala vladu zbog odbijanja da razgovara o sporazumu o međusobnim odnosima, iako je vlada imala slične sporazume sa katoličkom, islamskom i jevrejeskom grupom.
Kako smatraju u američkom ministarstvu inostranih poslova, veze između većinskih vjerskih grupa bile su uglavnom prijateljske.
“Ipak, dugotrajne tenzije, često sa političkim prizvucima, održane su između sveštenstva, zajednica i pristalica Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve. Obije crkve tvrdile su da su “istinske” pravoslavne crkve u zemlji”, ocijenili su iz Stejt dipartmenta.
Što se tiče medijskih izvještaja, iz SD poručuju da su, u zavisnosti od uredničke politike, mediji ponekad stvarali veoma negativne sadržaje o SPC i CPC. Sa druge strane, ističu da je ambasada Sjedinjenih Država promovisala religijske slobode podsticanjem međuvjerskog dijaloga.
Bonus video:
