Inspekcija rada do sada nije pronašla zloupotrebe prilikom isplata nadoknada porodiljama, iako je kontrolisala više od 30 poslodavaca, saopšteno je „Vijestima“ iz Uprave za inspekcijske poslove na čijem čelu je Božidar Vuksanović.
Kao glavni argument za izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj pomoći, što je izazvalo buru u javnosti, Vlada je istakla zloupotrebe u firmama koje su, na primjer, zapošljavali radnice uoči trudnoće i fiktivno prikazivali da imaju enormno visoke zarade, da bi od države naplaćivali cjelokupni iznos “plate”. Iznos za refundaciju porodiljskog odsustva 2007. godine iznosio je tri miliona eura, dok su do sada za te potrebe davanja veća čak za 15,6 miliona eura.
Pošto je očigledno riječ o zloupotrebi, u Vladi su se sjetili da iznos koji se refundira iz budžeta bude samo do visine prosječne plate (476 eura), dok bi ostatak, ako porodilja ima veću platu, plaćala firma. Time se destimulišu poslodavci da zapošljavaju mlade žene jer im se potencijalno povećava trošak, ali se i postavlja pitanja kakav je učinak inspekcija, policije, tužilaštva...
Iz Uprave za inspekcijske poslove kažu da su poseban predmet kontrole bili poslodavci na koje je ukazalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja inicijativama iz februara i marta 2013. godine.
„Inspekcija rada nije utvrdila nepravilnosti u isplati naknade zarade za porodiljsko odsustvo, jer je u svakom konkretnom slučaju bio zaključen ugovor o radu ili aneks ugovora o radu između poslodavca i zaposlenog (porodilje), kojim je definisana zarada, a na osnovu koje se tražila refundacija od strane nadležnog državnog organa“, kažu u Upravi.
Iz te institucije su, ipak, sve što su našli dostavili Ministarstvu rada i socijalnog staranja.
“Ti podaci mogu biti od značaja za Ministarstvo rada i socijalnog staranja da preko centara za socijalni rad ispitaju vjerodostojnost dokumentacije za refundaciju isplaćenih sredstava, pa u slučaju utvrđivanja nepravilnosti preduzmu dalje mjere kod nadležnih organa”, rekli su iz Uprave “Vijestima”.
Guranje mladih žena u još veću neizvjesnost samo je jedan od spornih djelova novog zakona, pa su nevladine organizacije, predvođene udruženjem “Roditelji”, organizvali potpisivanje peticije protiv njegovog usvajanja. Tako se predviđa da, bez obzira na to da li u porodici žive roditelji sa troje, četvoro, petoro ili više djece, naknada za socijalnu pomoć bude ograničena na najviše 120,7 eura, što je za 55 eura manje od apsolutne linije siromaštva koja važi samo za jednu osobu. Potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu je 802,2 eura.
Ministre, kojim si se kriterijumima rukovodio?
Tvrdnje ministra rada i socijalnog staranja Predraga Boškovića da Crna Gora ima najizdašnija socijalna davanja u regionu neosnovana su jer je iznos materijalnog obezbjeđenja i dječijeg dodatka šestina minimalne potrošačke korpe, saopštila je juče Dragana Radović iz Instituta alternativa.
Ona je kazala da taj Vladin resor mora obrazložiti na kojim analizama je zasnovalo predviđeni iznos materijalnih davanja, jer nepostojanje takve analize navodi na dodatnu sumnju u predložena rješenja. “Utvrđivanje osnova i visine materijalnih davanja moralo je biti rezultat podrobne analize finansijskih i drugih pokazatelja sa kojom javnost nije upoznata.
Potrebno je da javnost zna razloge iz kojih su iznosi tih davanja utvrđeni na ovom nivou i da Ministarstvo mora obrazložiti i učiniti dostupnim sve napravljene analize. Ukoliko to ne učini, svi zahtjevi predstavnika civilnog sektora koji se zalažu za povećanje postojećih i uvođenje novih materijalnih davanja, ostaju opravdani”, naglasila je Radović. Nije jasno, kako je kazala, na osnovu kakvih procjena se tvrdi da će za primjenu tog zakona biti potrebno manje novca nego dosad.
“Primjena novog Zakona podrazumijeva osnivanje Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu i Fonda za socijalne inovacije pri Ministarstvu rada i socijalnog staranja, uvođenje socijalne inspekcije kao i transformaciju ustanova socijalne i dječije zaštite u cilju podsticanja razvoja socijalnih usluga, za šta je potrebno obezbijediti sredstva”, kazala je Radović.
Ona je kazala da se najveće uštede u budžetu mogu ostvariti pravilnim usmjeravanjem novca i sprečavanjem zloupotreba prava, čemu će doprinijeti uspostavljanje socijalnog kartona. Bošković je prekjuče u Skupštini kazao i da Crna Gora ima bolji sistem socijalne zaštite od 90 odsto zemalja EU.
Bonus video:
