U Crnoj Gori trenutno nedostaje 50 timova Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, da bi bili ispoštovani standardi, kazao je ministar zdravlja Miodrag Radunović.On je rekao da, prema planu specijalizacija u sistemu zdravstva trenutno nedostaju anesteziolozi, biohemičari, mikrobilozi, radiolozi, epidemiolozi, patolozi i izabrani doktori-porodični ljekari.„Drugim riječima, sve one specijalizacije za koje mladi ljekari ne pokazuju interesovanje. U skladu sa sistematizacijama zdravstvenih ustanova, one raspisuju konkurse za potrebne nedostajuće kadrove, a Ministarstvo daje saglasnost shodno planu specijalizacija“, kazao je Radunović agenciji MINA.Prema njegovim riječima, Ministarstvo zdravlja uvijek je vodilo računa da u sistemu zdravstvene zaštite radi visokostručan i kompetentan kadar, navodeći da njegov resor zbog toga radi na stalnom stručnom usavršavaju ljekara i drugog medicinskog osoblja. „Da brinemo i o stalnom profilisanju kadra potvrđuje činjenica da je shodno planu specijalizacija od 2006. do prošle godine, odobreno 381 specijalizacija i užih specijalizacija i 25 dospecijalizacija- porodična medicina“, rekao je Radunović.
On je naveo da je do sada u ovoj godini odobreno 20 specijalizacija, i tri uže specijalizacije, kao i četiri u privatnim zdravstvenim ustanovama. Radunović je dodao da je nakon otvaranja Medicinskog fakulteta urađen najveći edukativni program.Prema njegovim riječima, edukovano je 245 timova izabranih doktora, od kojih su dva tima iz privatne prakse.„Sa idejom da nastavimo edukaciju zdravstvenih radnika, a u cilju podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite, zaposlili smo i 40 kliničkih ljekara koji će kroz dalju edukaciju biti budućnost zdravstvenog sistema, imajući u vidu da su ljudski resursi najveće bogastvo“, dodao je Radunović.On je kazao da je aranžmanom, koji Crna Gora ima sa Svjetskom bankom, urađen Plan ljudskih resursa do 2020. godine, kojim su definisane potrebe u skladu sa strateškim dokumentima i na osnovu kojih će se dodjeljivati potrebne specijalizacije.
Radunović je dodao da je nakon otvaranja Medicinskog fakulteta urađen najveći edukativni program
„Uvođenjem zdravstvenih centara unapređujemo kvalitet zdravstvene zaštite, standardizujemo postupke liječenja, a kao produkt svega toga je efikasnost i efektivnost pružanja usluga“, rekao je Radunović.On je dodao da će se takva integracija, gdje je pacijent u centru pažnje sa svim svojim pravima, ali i obavezama, iskoristiti za unapređenje svih dosadašnjih slabih tačaka u postojećem sistemu, “uskih grla i slabe prohodnosti pacijenata od primarnog ka višim sistemima zdravstvene zaštite”.Prema Radunovićevim riječima, aktivnosti za formiranje osam zdravstvenih centara već su počele, i do sada su u sedam opštih bolnica iz pripadajućih domova zdravlja integrisana laboratorijska i rengen, ehosonografska i CT dijagnostika.On je rekao da je takođe pilotirana dostupnost specijalističkih usluga u pripadajućim domovima zdravlja, navodeći da sada predstoji integracija kompletnih zdravstvenih ustanova.„Planirano je da svih osam centara počne da funkcioniše u istom momentu i zaživjeće integracijom zaposlenih, menadžerskom strukturom i aktivnostima, početkom sljedeće godine“, kazao je Radunović.Govoreći o transplantaciji organa, on je rekao da to predstavlja krunu svakog zdravstvenog sistema, navodeći da je Crna Gora svojim kapacitetima pokazala spremnost da odgovori tom izazovu.„Iako smo relativno mali zdravstveni sistem, zajedničkim naporima i poštujući multisektorski pristup, stvorili smo uslove da se ova složena procedura uvrsti u našu medicinsku svakodnevnicu“, dodao je Radunović.On je podsjetio da su prve dvije transplantacije bubrega sa živog donora, obavljene u septembru prošle godine u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), uz podršku transplantacionog tima iz Hrvatske, Kliničko bolničkog centra Rebro.
Radunović je pojasnio da presađivanje organa predstavlja uspješnu metodu liječenja bolesnika
Galerija
Bonus video:
