Poglavlje Obrazovanje i kultura, koje je Crna Gora prekjuče na međuvladinoj konferenciji sa Evropskom komisijom svečano otvorila i odmah zatvorila, nije bilo zahtjevno zato što EU nema zajednička i obavezna pravila za svoje članice u toj oblasti.
Na osnovu pregleda EU i propisa Crne Gore u određenoj oblasti (skrining) znaće se koja su poglavlja teška, to jest gdje su razlike između domaćeg i evropskog zakonodavstva (Aki) i prakse najveće i što treba ispuniti da bi domaći zakoni bili saglasni sa evropskim.
Kada Crna Gora postane članica EU, crnogorski studenti moći će se školovati na budžetu zemalja članica EU, kao što će neko i iz zemalja članica moći doći na studij u Crnu Goru i studirati pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin
Ali, postoje i poglavlja gdje na evropskom nivou nema zajedničkog zakona koji bi obavezivao zemlju kako da se ponaša.
Takvo je poglavlje Obrazovanje i kultura. Kad se kaže da nema zajedničkih zakona, znači da svaka zemlja članica sama sebi kroji sistem obrazovanja.
Neka ima devet, neka osam godina osnovnog školstva, negdje je obavezna srednja škola (Belgija), drugdje (Francuska) ima škola gdje su djeca slobodna ne samo vikendom nego i srijedom, uči se različit školski program... Ali, iako nema utvrđenih zakona, ima strukturnih zahvata EU u određenom području koji, za članice EU postaju važni skoro kao i zakoni.
Obrazovanje je stavljeno u centar velike evropske strategije razvoja “Evropa 2020” i to zato jer je glavni cilj izlazak iz krize, što podruzumijeva veliko povećanje zaposlenosti, a pogotovo je naglasak na zapošljavanju mladih.
Da bi se to postiglo, obrazovanje mora imati veze sa stvarnošću, osnovna škola mora realno i dobro pripremati za srednju, a srednja mora voditi u proizvodnju ili na fakultet, i taj fakultet takođe treba imati veze s realnošću. Naučnici su upućeni da se orijentišu prema tome da se u krajnjem cilju postigne ekonomski rast.
Svakoj zemlji ostavljeno je da napravi šta smatra shodnim, ali ipak, sve šta se preduzima mora biti dio takozvanog "pametnog rasta", a to znači da fokus mora da bude na znanju.
"Ovo ima i konkretnih koristi zato jer već dugo radimo na uključivanju u evropski sistem obrazovanja. Tako naši studenti mogu već sada studirati na evropskim univerzitetima u okviru programa Tempus i Erasmus i mnogi su to i iskoristili. Oko 400.000 studenata u Evropi je u programu Erasmus”, kazao je “Vijestima” glavni pregovarač Aleksandar Andrija Pejović.
On je objasnio da je upravo zbog pitanja mobilnosti trebalo mijenjati neke zakone u Crnoj Gori. Sad je omogućeno stranim studentima da, ako plate školovanje, imaju ista prava kao i domaći studenti.
Ilustracija
Kada Crna Gora postane članica EU, crnogorski studenti moći će se školovati na budžetu zemalja članica EU, kao što će neko i iz zemalja članica moći doći na studij u Crnu Goru i studirati pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin.
Druga promjena odnosi se na omogućavanje djeci migranata školovanje na maternjem jeziku, na primjer djeci Britanaca koji borave tokom cijele godine u Porto Montenegro.
Treća će biti drugačija integracija djece sa posebnim potrebama i djece iz manjinskih grupa, recimo, Roma. Cilj je dobrobit djeteta, a tendencija je da se takva djeca školuju zajedno, da nema segregacije. Makar bilo teže učiteljima, ipak je to praksa koja se bez ikakvog problema sprovodi u mnogim evropskim zemljama.
“Sada smo sistematski upoznati sa svime što Evropa u obrazovanju ima. To nije samo Erasmus, nego i program cjeloživotnog učenja. Ne radi se samo o usavršavanju studenata, nego i srednje stručne spreme i zanatlija”, kaže Pejović.
Kada Crna Gora postane članica EU, crnogorski studenti moći će se školovati na budžetu zemalja članica EU, kao što će neko i iz zemalja članica moći doći na studij u Crnu Goru i studirati pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin
Biće olakšano priznavanje diploma i mobilnost mladih
Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović kazao je juče da privremeno zatvaranje Poglavlja 26 znači da je nacionalno zakonodavstvo u oblasti obrazovanja, kulture, mladih i sporta usaglašena sa propisima EU.
“Zatvaranje poglavlja znači i da Crna Gora aktivno učestvuje u otvorenom metodu koordinacije koji ima za cilj razmjenu dobre prakse sa drugim zemljama, koristi EU programe i fondove koji su joj na rapolaganju (Tempus, Erasmus Mundus).
Takođe, ovo predstavlja potvrdu da naša država ima uspostavljene institucije i savjetodavna tijela za oblast obrazovanja, a zakonodavnim okvirom su obezbijeđene jednake mogućnosti pristupa obrazovanju”, kazao je Stijepović.
Slavoljub Stijepović
On je dodao da će usaglašena obrazovna politika s propisima EU doprinijeti intenziviranju mobilnosti mladih, olakšanom priznavanju diploma, boljoj razmjeni dobre prakse i iskustava, a samim tim i unapređenju obrazovnog sistema Crne Gore.
“Do stupanja u EU aktivno ćemo raditi na uspostavljanju saradnje i intenziviranju mobilnosti u oblasti obrazovanja, kulture, mladih i sporta, kao i realizaciji ciljeva zacrtanih u strateškim dokumentima koji su usaglašeni sa strateškim dokumentima EU.
Time ćemo na najbolji način doprinositi da Crna Gora u ovim oblastima bude još prepoznatljivija u EU i konkurentnija na evropskom tržištu rada”, kazao je Stijepović. M. N.
Pejović: PISA testovi su nam sljedeći izazov
To što smo završili pregovore u ovom poglavlju, ne znači da imamo magični štapić, nismo još u EU. Ali, imam jasan, sistematičan pregled nad svime što se na ovom polju dešava u Uniji i dosta je toga šta možemo iskoristiti.
Na primjer, jedan od naših ciljeva treba biti da poboljšamo naše rezultate na PISA testovima. Crna Gora ima rezultate kao i druge zemlje u regionu, kazao je Pejović.
PISA testovi su svjetsko istraživanje, koje sprovodi OECD, uglavnom nad 15-godišnjacima, kako bi se provjerilo koliko znaju kad im se daju isti zadaci iz matematike, fizike, maternjeg jezika, istorije, geografije...
Iako u zemljama bivše Jugoslavije vlada uvjerenje da je njihovo obrazovanje fantastično, PISA testovi širom regiona, od Zagreba, preko Beograda do Sarajeva pokazali su relativno slab nivo iz matematike, fizike, hemije, biologije, geografije i osrednji iz maternjenih jezika.
Jedino gdje su djeca iz regiona, prema PISA testovima, dobra, je strani jezik i to engleski.
Galerija
Bonus video:
