Hvale se sajtom otvorenih podataka, kojih nema

Iz Ministarstva javne uprave nisu kazali zašto su požurili sa predstavljanjem servisa koji javnosti ne znači ništa
127 pregleda 2 komentar(a)
sajt MJU, Foto: Damira Kalač
sajt MJU, Foto: Damira Kalač
Ažurirano: 03.07.2018. 19:09h

Ministarstvo javne uprave (MJU) predstavilo je juče Portal otvorenih podataka, ali zainteresovani na stranici zasad mogu naći samo spisak organa javne uprave i ništa drugo.

Iz MJU su “Vijestima” kazali da je u toku priprema i objavljivanje pravilnika u Službenom listu, nakon čega će početi objavljivanje podataka na portalu.

“Popunjavanje baze počinje tek za sedam dana. Dosta institucija čeka objavljivanje pravilnika da bi se počelo sa procesom objavljivanja”, kazali su iz resora Suzane Pribilović, ne navodeći zbog čega su ipak požurili sa predstavljanjem servisa koji, do objavljivanja pravilnika, javnosti ne znači ništa, do puke informacije da postoji.

Iz Instituta alternativa (IA) podsjećaju da je puštanje u rad portala otvorenih podataka zakonska obaveza, proistekla iz izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) iz maja 2017, te da je izmjenama propisana i obaveza da se portal uspostavi u roku od godinu dana od stupanja na snagu tog propisa.

Oni su, kako navode, puštanjem u rad portala, očekivali više dostupnih podataka, posebno kada se uzme u obzir rok ostavljen za njegovu pripremu.

“Međutim, dalji sadržaj portala nije precizno propisan, pa će od dobre volje pojedinačnih organa zavisiti njegov dalji razvoj”, kazala je „Vijestima“ Milena Milošević, istraživačica javnih politika u IA.

Zakon, podsjeća ona, propisuje da su oni organi vlasti koji ne posjeduju tehničko-tehnološke uslove za objavljivanje informacija u mašinski čitljivom formatu, dužni da obezbijede uslove za objavljivanje otvorenih podataka do 2020. godine.

Sa druge strane, kaže Milošević, za one koji ne objavljuju podatke u otvorenom formatu nisu predviđene kazne, niti je precizirana uloga inspekcijskog nadzora u tom smislu.

“Samo je načelno propisana obaveza MJU da prati objavljivanje otvorenih podataka. Ovu temu treba sagledati u širem kontekstu nedovoljne proaktivne transparentnosti organa vlasti u Crnoj Gori. Iako od 2012. godine postoji eksplicitna zakonska obaveza da se proaktivno objavljuju informacije o radu organa, i uprkos predviđenim kaznenim mjerama, prema nalazima IA, nije još uspostavljena dosljedna praksa proaktivnog objavljivanja osnovnih informacija, uključujući spiskove zaposlenih ili tekstove propisa, dok nadležna Agencija (Agencija za zaštitu podataka o ličnosti i pristup informacijama) ne preduzima neophodne mjere kako bi se ove prakse unaprijedile”, kazala je Milošević.

Ona smatra da bi Vlada trebalo da ukaže na one organe vlasti koji trenutno nemaju mogućnost da objave podatke u otvorenom formatu, kako bi se osiguralo da do 2020. godine nema dodatnih izgovora za njihovo neobjavljivanje.

Kako bi što više podataka bilo dostupno u otvorenom formatu, kažu u IA, osim efikasnog nadzora, neophodan je dodatan pritisak i građana i organizacija civilnog društva i medija.

Otvoreni podaci su digitalni podaci u posjedu organa vlasti, besplatno dostupni na internetu, koje svako može koristiti i dalje objavljivati u bilo koju svrhu i koji su dati u formatu koji je moguće računarski obrađivati i analizirati.

Kada podaci budu dio servisa data.gov.me, oni će, navode iz MJU, biti dostupni za upotrebu i objavljivanje bez ograničenja.MANS: Bez usklađenog zakona o SPI, otvorenost podataka je privid

Vijest o pokretanju servisa otvorenih podataka bi bila pozitivna, da se istovremeno u praksi ne događa suprotno i da je obim javno dostupnih informacija drastično smanjen, kažu iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

“Institucije ne samo da same ne objavljuju informacije, što im je zakonska obaveza, već one sve češće odbijaju zahtjeve za objavljivanje informacija, čineći ih trajno nedostupnim javnosti, što im omogućava i aktuelni Zakon o SPI”, kazala je Snežana Bajčeta iz MANS-a.

Ona dodaje da Zakon koji je izmijenjen daleko od očiju javnosti, u većoj mjeri uređuje i omogućava skrivanje, nego slobodan pristup informacijama.

Zakon o SPI je, navode iz MANS-a “suprotan međunarodnim standardima i aktima kojima se reguliše ta oblast, ali i Ustavu Crne Gore”.

“I to je ocjena međunarodno priznatih eksperata. Stoga, u kontekstu kršenja fundamentalnog prava na pristup informacijama, paradoksalno djeluje novost da ćemo na nekom online prostoru, koje uređuje MJU, nesmetano pristupati setovima podataka svih institucija”, kazala je Bajčeta.

Ona očekuje da će se na portalu otvorenih podataka naći tek oni podaci koji su već javno dostupni - “i ništa više od toga”.

Iz MANS-a su MJU uputili poziv za formiranje Radne grupe za izmjenu Zakona o SPI, kako bi se zakon prvo uskladio sa međunarodnim standardima i Ustavom.

“U suprotnom, imaćemo privid visoke transparentnosti i dostupnosti podataka, a suštinski potpunu zatvorenost institucija kada su u pitanju informacije koje su zaista značajne za javnost”, kazala je Bajčeta.

Bonus video: