Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović kazao je da je došlo vrijeme da se riješi pitanje sukcesije imovine bivše JNA između Crne Gore i Hrvatske, posebno status najvrednijeg i najatraktivnijeg broda nekadašnje Jugoslovenske ratne mornarice – jedrenjaka „Jadran“, prenosi splitski dnevnik „Slobodna Dalmacija“.
“Jadran” je izgrađen 1933. godine u Njemačkoj za tadašnju Kraljevsku mornaricu Jugoslavije
„Uvijek postoji mogućnost arbitraže što se tiče “Jadrana”. Međutim, dobro je što pitanja sukcesije vojne imovine ili granice na moru, nisu vruća politička pitanja za dnevnopolitičke upotrebe. Važno je da smo svjesni problema koji će se rješavati”, rekao je Josipović splitskom listu.
Prema pisanju splitskog dnevnika, o “Jadranu” je bilo riječi i prilikom nedavne posjete Zagrebu šefa crnogorske diplomatije Igora Lukšića, kada je, prema tvrdnjama iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, “obostrano iskazana želja za rješavanjem tog pitanja”.
Iz Zagreba najavljuju da će se o status aktraktivnog starog jedrenjaka ponovo razgovarati već narednog mjeseca na sastanku, prošle godine formiranog Povjerenstva za rješavanje imovinskih i drugih srodnih pitanja između Hrvatske i Crne Gore, na čijem se čelu nalaze ministri pravosuđa dviju država.
To je “Sobodnoj Dalmaciji” potvrdio Sergej Abramov, portparol hrvatskog Ministarstva pravosuđa. Pišući o proslavi jubileja 80 godina aktivne službe jedrenjaka “Jadran” i njegovom predstojećem remontu za koji je Ministarstvo odbrane Crne Gore opredijelilo 1,5 miliona eura, “Slobodna Dalmacija” pita se “do kada će 'Jadran', kao hrvatski brod biti crnogorska dika” i naglašava da je jedrenjaku “Split matična luka”.
Kao i svaki drugi ratni brod, „Jadran“ nikada nije imao matičnu luku, a svi generalni remonti rađeni su mu u bivšem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu
“Jadran” je izgrađen 1933. godine u Njemačkoj za tadašnju Kraljevsku mornaricu Jugoslavije. Inicijativu za gradnju školskog jedrenjaka pokrenula je tadašnja vrlo agilna jugoslovenska pomorsko-propagandna organizacija “Jadranska straža”, koja je imala sjedište u Splitu, a ogranke u gotovo svim većim mjestima Kraljevine Jugoslavije.
Pokrenuta je široka akcija prikupljanja novčanih priloga, ali „Jadran“ na kraju ipak nije bio „poklon naroda“ Mornarici, jer je „Jadranska straža“, uprkos velikim naporima, uspjela da prikupi tek oko milion tadašnjih dinara – nešto manje od osmine ukupno potrebnih sredstava.
Prvi dolazak "Jadrana" u Tivat (Foto: Arhiva S. Lukovića)
Najveći dio ostatka do ukupne sume od 8.407.030 dinara, ili u protivvrijednosti, 622.743 tadašnje njemačke rajhs-marke, obezbijeđen je iz budžeta Ministarstva Vojske i Mornarice Kraljevine Jugoslavije, dok je značajnu sumu iz ličnog fonda priložio i jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević.
Novi jedrenjak, koji je projektovao hrvatski inženjer Josip Škarica, iz Njemačke je u Jugoslaviju stigao 16. jula 1933. i uplovio u Tivat kao svoju prvu luku u domovini.
Kao i svaki drugi ratni brod, „Jadran“ nikada nije imao matičnu luku, a svi generalni remonti rađeni su mu u bivšem vojnom brodogradilištu Arsenal u Tivtu. “Jadran” se izbijanjem rata u bivšoj SFRJ 1991. godine, opet zatekao u Tivtu, ovog puta na tzv. malom remontu i od tada se do danas neprekidno nalazi u Boki.
Galerija
Bonus video:
