Nadležni državni organi svojim postupanjem promovišu nekažnjivost u slučajevima mučenja i zlostavljanja, umjesto da potenciraju nulti prag tolerancije za takva djela, što je međunarodni standard. To je pokazala analiza monitoring tima nevladinih organizacija predstavljena u izvještaju “Procesuiranje mučenja i zlostavljanja u Crnoj Gori”
Izvještaj je nastao u okviru dvogodišnjeg projekta Monitoring poštovanja ljudskih prava u institicijama zatvorenog tipa u Crnoj Gori koji od 2011. godine sprovodi Akcija za ljudska prava (HRA), u saradnji sa Centrom za antidiskriminaciju Ekvista, Centrom za građansko obrazovanje i Sigurnom ženskom kućom.
Direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević je podsjetila da je zabrana mučenja i drugog nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja jedno od onih ljudskih prava od kojih nema odstupanja i izuzetaka u primjeni, pod bilo kojim okolnostima, uključujući i ratne. Ona je istakla da je država, pored propisivanja zabrane i predviđanja garancija protiv mučenja i zlostavljanja, dužna da vrlo strogo i ozbiljno istraži sve navode o takvim slučajevima. To je, tvrdi, naročito važno kada se navodi tiču državnih službenika, u prvom redu službenika policije i obezbjeđenja u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS).
„Zaključak našeg izvještaja nije ništa bolji od CPT-ovog iz 2008. godine, a to je da postupanje državnih nadležnih organa, u više od 50 analiziranih slučajeva, promoviše nekažnjivost za mučenje i zlostavljanje, a ne nulti prag tolerancije koji predstavlja neophodni međunarodni standard“, objasnila je Gorjanc Prelević.
Ona je podsjetila na dva “markantna” slučaja prebijanja pritvorenika u ZIKS-u 2005. godine i prijavu zlostavljanja u policijskoj akciji “Orlov let”, za koje je Evropski komitet za sprječavanje mučenja (CPT) konstatovao da su procesuirani “nedjelotvorno, neefikasno i suprotno međunarodnim standardima”, i tražio od države da se izjasni o tome šta će preduzeti. No, prema njenim riječima u odgovorima Vlade na taj izvještaj nema ništa o ta dva slučaja:
„Imamo situaciju da, iako je jasno da su ljudi bili prebijeni, ni do danas nemamo odgovor na pitanje ko je kriv za to što se dogodilo, nijedan izvršilac nikada nije procesuiran, vođen je krivični postupak protiv jednog od načelnika u policiji i to je bilo sve.”
Gorjanc Prelević smatra da je, čak i kada se pravosnažnom odlukom suda utvrdi krivična odgovornost, kaznena politika toliko blaga da u najvećem broju slučajeva dolazi do praštanja takvih djela uslovnim osudama. U Izvještaju se navodi da su su propisane kazne za mučenje i zlostavljanje u Crnoj Gori ispod svih međunarodnih standarda, da je procesuiranje takvih slučajeva nedjelotvorno i neefikasno, dok su kazne uglavnom uslovne. Takođe, ocijenjeno je da tužilaštvo sprovodi duge i često nedjelotvorne postupke.
Ministar pravde Duško Marković poručio je da je vladavina prava i poštovanje zakona vrhunski ideal kojem crnogorsko društvo mora težiti da bi jednog dana bilo i demokratsko i slobodno. On smatra da je mnogo važnije razumjeti međunarodne standarde, nego ih ugrađivati u sopstveni pravni sistem.
„Jer, ako ih samo ugrađujemo a ne razumijemo ih, onda nijesmo sposobni ni da ih primjenjujemo“, pojasnio je Marković.
Predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Andre Lis podsjetio je da je pitanje ljudskih prava tema o kojoj će se govoriti na samom početku puta Crne Gore ka članstvu u Uniji, otvaranjem poglavlja 23. On je podsjetio da je Crna Gora ratifikovala relevantne konvencije UN i EU protiv mučenja i ostalih oblika zlostavljanja, kao i da je već napravila pozitivne korake.
„Činjenica je, međutim, da je najslabiji element jaz između prava koja su zaštićena međunarodnim instrumentima i domaćim zakonodavstvom, i prakse u njihovoj primjeni“, ocijenio je on.
Lys je naglasio da oni koji počine krivična djela mučenja i zlostavljanja, uključujući službenike policije osumnjičene za takva djela, moraju snositi sankcije, pod kojima se podrazumijeva i supenzija sa radnog mjesta. Ističe i da je neophodno postojanje nezavisnog i efikasnog pravosuđa koje mora odigrati ključnu ulogu u zaštiti ljudskih prava, a istovremeno demonstrirati da niko nije nedodirljiv kada se radi o kršenju tih prava. Cilj izvještaja je analiza postupanja nadležnih državnih organa u svijetlu međunarodnih standarda i preporuka UN Komiteta protiv mučenja i Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja (CPT). Projekat Monitoring poštovanja ljudskih prava u ustanovama zatvorenog tipa u Crnoj Gori finansiraju Evropska unija posredstvom Delegacije u Podgorici i njemačka Ambasada.
Galerija
Bonus video:
