U Crnoj Gori prošle godine rođeno je 6.713 beba, dok je umrla 5.871 osoba, što predstavlja pozitivan prirodni priraštaj od 842, koji je najniži od 1950. godine, pokazali su preliminarni podaci Zavoda za statistiku Crne Gore -MONSTAT. Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u čak 13 opština.
“Ti podaci su, naravno, alarmantni. Izuzetno važno je istaći nedostatak ozbiljnih naučnih (multidisciplinarnih) studija koje bi se bavile izučavanjem fenomena porodice u crnogorskom društvu, a sa tog aspekta i problema koji se odnose na nisku stopu prirodnog priraštaja”, kazala je Popović agenciji MINA.
Nezanemarljiv je problem povećanog broja abortusa, koji ne smije biti sredstvo kontracepcije, i neznanja iz oblasti seksualnosti naročito kada je riječ o mladima
“Tu je i nimalo beznačajan problem povećanog broja abortusa, koji ne smije biti sredstvo kontracepcije, i neznanja iz oblasti seksualnosti naročito kada je riječ o mladima”, kazala je Popović.
Ona smatra da se veći stepen prirodnog priraštaja u nekim opštinama na sjeveru može objasniti još uvijek jakim tradicionalnim vrijednostima koje snažno ’’pulsiraju’’- pa je u tim područjima još prisutna patrijahalna porodica, a kako je kazala, ne treba zanemariti ni religijski momenat.
Popović je upozorila da se država temeljnije mora baviti fenomenom porodice, braka u svim njihovim odnosima, dimenzijama i procesima u specifičnom društveno kulturnom kontekstu Crne Gore.
Prema njenim riječima, to je bitno posebno jer je crnogorsko društvo više decenija izloženo siromaštvu, nezaposlenosti, socijalnoj patologiji različitih oblika ispoljavanja, opštoj nesigurnosti.
“Što je sve ’’prirodno’’ ostavilo poslijedice i na porodicu, a naročito na reproduktivnost, kao jednu od njenih temeljnih funkcija. Pitanje odnosa u porodici, način njihovog funkcionisanja, pitanja prirodnog priraštaja zavise u prvom redu od sistema vrijednosti u jednom društvu koji se neminovno reflektuju i na porodicu kao neraskidivi dio društvenog sistema”, kazala je Popović.
Država se mora temeljnije baviti fenomenom porodice, braka u svim njihovim odnosima, dimenzijama i procesima u specifičnom društveno kulturnom kontekstu Crne Gore
Popoviće je navela da je problem u tome što crnogorsko društvo još nije demokratski sazrelo “da i prema jednima i drugima izvršimo proces selekcije”.
Ona je ukazala da postoje i dubinske promjene porodičnog tkiva, koje se dešavaju u savremenom društvu, a koje se neminovno u većem ili manjem stepenu reflektuju i na odnos prema porodici u Crnoj Gori.
Popović je dodala da su promjene najvidljivije u obliku porodične organizacije, navodeći da je nekada u Crnoj Gori bila dominantna proširena porodica, a da danas porodicu uglavnom čine samo roditelji jedno ili dvoje djece.
“Te promjene se odnose na potrošački stil života koji dominira u savremenoj porodici, promjene u konceptu i praksi roditeljstva, odvajanje seksualnosti od nekada dominantne reproduktivne funkcije porodice i braka, promjene u samoj strukturi partnerskih odnosa, kao i sve veći stepen uticaja rodnog diskursa u procese porodičnog i bračnog života”, pojasnila je ona.
Ne iznenađuju podaci o smanjenju nataliteta
Izvršni direktor udruženja Roditelji, Kristina Mihailović, kazala je da stimulansi koje država treba da pruži roditeljima nijesu samo finansijski, već da postoji niz organizaciono-funkcionalnih uslova koji bi roditeljima pomogli na više načina.
“A oni u Crnoj Gori ili ne postoje ili su loše zamišljeni i realizovani. Činjenica je i da su finansije nešto što ima ključnu ulogu u planiranju porodice, a svi znamo da ekonomska situacija u našoj zemlji nije na zavidnom nivou i za većinu građana nije bila čak ni za vrijeme „ekonomskog buma”, kazala je ona.
Mihailović upozorava da sve manje ljudi ima vremena za porodicu, odnosno da sve više vremena posvećuju poslu jer moraju da obezbijede egzistenciju.
“Način života je promijenjen, a promijenjena su i shvatanja o braku i porodici. Uloga majke je promijenjena i veliki broj žena radi (što je i ispravno), ali je takođe vjerovatano nešto što utiče na odluku o novom član porodice. Uz to, znamo da majke nijesu baš „omiljena“ kategorija radne snage u našem društvu”, kazala je ona.
Mihailović navodi da zbog toga žene ne žele da rizikuju i ostanu bez posla, i na taj način ugroze porodični budžet.” I onda ne treba da čudi to sve više ljudi vjeruje da karijera isključuje roditeljstvo, ili obratno”.
Prema njenim riječima, dovoljno govori podatak da se nadležne institucije ne mogu „dogovoriti“ u čijoj je nadležnost oblast koja se odnosi na natalitet.
“Crna Gora je država sa bezbroj akcionih planova i strategija, koje se uglavnom ni ne primjenuju ali se opet neko i na taj način bavio pojedinim oblastima. Natalitet čak nema ni to. A ima li koja zemlja u svijetu pronatalitetske politike ne moramo previše da istražujemo jer primjere možemo naći u region”, rekla je Mihailović.
Ona smatra da državu očigledno ne brinu podaci o padu nataliteta jer, kako je dodala, da je drugačije, počeli bi time da se bave.
“Nekoliko puta smo tražili od Vlade da nam kažu da li planiraju neke korake, šta misle o stopi nataliteta, ali nijesmo dobili validan odgovor”, kazala je Mihailović.
Prema njenim riječima, potpuno je normalno da natalitet na sjeveru opada jer je to najnerazvijeniji dio Crne Gore i iz kog se građani uglavnom sele u Podgoricu, navodeći da je i to način rješavanja problema.
“Razvoj sjevera nije samo ekonomsko, samo političko, samo kulturalno, samo demografsko pitanje nego sve to zajedno. Postoje mnogobrojne podsticajne mjere koje se mogu primjeniti, od klasičnih finansijskih za svako rođeno dijete, preko posebnih stambenih i politika zapošljavanja, bolje organizacije sistema vrtića i škola (da bi roditelji mogli da rade) do podsticaja za djecu u osnovnim i srednjim školama”, pojasnila je Mihailović.
Ona je kazala da će udružćenje Roditelji nastaviti da se bavi pronatalitetskom politikom i direktno i indirektno.
“Indirektno to već sada radimo, realizacijom projekata ili inicijativa koje utiču na bolji status roditelja u crnogorskom društvu i zaštitu njihovih prava”, zaključila je Mihailović.
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja agenciji MINA su kazali da u tom resoru nema osobe koja se bavi pitanjima nataliteta i koja bi nam mogla biti sagovornik na ovu temu.
Iz Ministarstva zdravlja kazali su da je tema nataliteta multidisciplinarna i da taj Vladin rsor,„ „kao i ni jedno drugo ministarstvo koje se bavi poslovima vezanim za zdravlje stanovništva u svijetu, nema strategiju za povećanje nataliteta“.
Portparol Ministarstva Tijana Kavarić kazala je da su zakoni o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju apsolutno prepoznali i dali ogorman značaj majci i djetetu.
„To su kategorije koje spadaju pod takozvani obavezni vid zdravstvene zaštite, sa najširim mogućim dijapazonom zdravstvenih usluga koje plaća država. Ovim smo se, ne samo uklopili u svjetski trend, već je to sasvim sigurno način na koji Ministarstvo zdravlja daje doprinos i značajan podsticaj ukupnoj populacionoj politici države“, kazala je ona agenciji MINA.
Kavarić je dodala da su u tom cilju, a shodno standardima EU, u brojnim crnogorskim domovima zdravlja otvoreni centri za prevenciju u okviru kojih funkcionišu savjetovališta koja se bave upravo tom tematikom.
Kao doprinose ukupnoj podsticajnoj populacionoj politici džave ona je navela- podršku porodicama koje se suočavaju sa izazovima humane reprodukcije, jer Vlada finansira tri pokušaja vantjelesnog začeća, moderne zakone o uslovima i postupku za prekid trudnoće io liječenju neplodnosti, kao i osavremenjavanje Instituta za bolesti djece u Kliničkom centru.
„Međutim, svi moramo razumijeti da podsticajna populaciona politika ne može nikako biti u nadležnosti samo jednog ministarstva, već se toj problematici mora pristupiti multisektoralno“, poručila je Kavarić.
Prema njenim riječima, Svjetska zdravstvena organizacija je u svojim ciljevima Zdravlje za sve planirala, da u državama kao što je Crna Gora, stopa mortaliteta odojčadi iznosi ispod deset umrlih na hiljadu živorođene djece.
“Prema podacima Instituta za javno zdravlje, stopa smrtnosti odojčadi, koja predstavlja veoma značajan pokazatelj zdravstvenog stanja stanovništva, kao i indikator cjelokupnog socijalno-ekonomskog, obrazovnog, kulturnog i drugog razvoja društva, u Crnoj Gori značajno se smanjila”, zaključila je ona.
Bonus video:
