Korupcija je i dalje jedna od najranjivijih oblasti u Crnoj Gori i nastavlja da koči investicije, slabi vladavinu prava i negativno se odražava na kvalitet života građana, poručeno je na otvaranju Nacionalne anti-korupcijske konferencije.
Konferenciju organizuje Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uz podršku Američke ambasade u Podgorici i Evropske unije (EU).
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, poručio je da borba protiv korupcije nije apstraktan pojam i da podrazumijeva uspostavljanje novih pravila za prevenciju sukoba interesa i sanksionisanje javnih službenika koji se nađu u takvom konfilktu.
"U okviru borbe protiv korupcije moraju se istražiti potencijalne veze između postupaka javnih nabavki i finansiranja političkih partija koje mogu ukazati na postojanje korupcije. Imovina stečena kriminalnim aktivnostima, ukljujući korupciju mora biti oduzeta i njom treba efikasno upravljati", naveo je on.
Prema riječima Drobniča, da bi ta borba bila uspješna, cijelo društvo treba da se angažuje u sučeljavanju sa korupcijom, a da bi se društvo uključilo u borbu, institucije moraju pridobiti povjerenje građana.
Mitja Drobnič
Drobnič je ocijenio da bi formiranje Odbora za antikorupciju trebalo da ojača ulogu Skupštine u nadziranju institucija nadležnih za borbu protiv korupcije.
"Uspjeh u pregovorima 23 i 24 neposredno zavisi od uspotavljanja politički nezavisnog i nepristrasnog pravosuđa, uključujući i tužilaštvo"
Crna Gora, kako je kazao, mora ojačati kapacitete i nezavisnost Državne izborne komisije i Državne revizorske institucije, kako bi se osigurao efikasan i nezavisan nadzor finansiranja političkih partija.
Prema njegovim riječima, najvažnija je reforma pravosuđa, a u tom smislu je proces ustavnih promjena od ključnog zanačaja.
On je podstakao poslanike da, kako je kazao, pronađu zajednički jezik i izmijene Ustav u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.
"Uspjeh u pregovorima 23 i 24 neposredno zavisi od uspotavljanja politički nezavisnog i nepristrasnog pravosuđa, uključujući i tužilaštvo".
"Crna Gora mora obezbijediti depolitizovanu javnu upravu, kao i da zapošljavanje u javnim institucijama mora da se odvija isključivo na osnovu kvalifikacija, bez političkog uticaja", naveo je on.
Braun: Veliki izazovi preostaju
Američki ambasador Su Kej Braun smatra da je Crna Gora na pravom putu ka stabilnosti i prosperitetu, ali da posao nije završen.
"Još veliki izazovi preostaju, a najveći među njima je borba protiv korupcije. Korupcija u Crnoj Gori, nažalost, nastavlja da koči strane investicije, slabi vladavinu prava i negativno se odraža na kvalitet života običnih građana u Crnoj Gori", kazala je ona.
Braun je poručila da, dok god se ne napravi značajan korak na tom planu, korupcija će usporavati put Crne Gore ka integraciji u evropske strukture, gdje je već napravila zavidan pomak.
"Niko se ne može sam boriti protiv izazova, centralna uloga pripada Vladi da stvori uslove za to, a NVO su tu da se bore protiv ovih izazova korupcije, mediji moraju da odgovorno izvještavaju o tom pitanju, a obični građani treba da se jače čuju u kritikama", kazala je ona.
Ćalović: Korupcija uništava ekonomiju
Izvršni direktor MANS-a Vanja Ćalović navela je da korupcija u Crnoj Gori uništava ekonomiju.
"Cijenu te korupcije plaćamo svakog dana, jer plaćamo račune privatizacije KAP-a, Telekoma, mnogih drugih firmi koje su ostavile ljude bez posla, crnogorsku privredu bez bilo kakvih prihoda", rekla je Ćalović.
"Niti će se ekonomija oporaviti zahvaljujući priči o simbolima i nacionalnim promjenama, niti će se smanjiti siromaštvo zato što će nas neko zabaviti da pričamo o tome kakve su razlike između nas"
"A ne strane investitore koji će doći da ih opljačkaju i uzmu i prodaju sve što mogu iz tih firmi i ostave ih prazne sa dugovima koje treba da plate crnogorski građani".
Ćalović je ocijenila da, zbog korupcije u Crnoj Gori, mnogi nemaju elementarna ljudska prava i manogima je uskraćeno pravo na dostojanstven život, fer i pravično suđenje pred nepristrasnim sudom, pravo da slobodno glasaju na izborima.
Prema njenim riječima, čak i kad je pritisak na policiju i tužilaštvo toliko veliki da moraju nešto da urade, onda tužioci podnose neodržive optužnice, “kao onu protiv Šarićevog brata”, iako, kako je dodala, svaki tužilac zna da to djelo nije tada postojalo u crnogorskom zakonodavstvu za koje su ga gonili.
"Iako svaki tužialc zna da naši sudovi nikad neće presuditi za djelo pranja novca ako se ne dokaže da je novac stečen iz kriminalnih aktivnosti. Iako svaki tužilac zna za to, ipak ga nijesu gonili zbog kokaina, kao ni Kalića zbog heroina, nego na način da ta optužnica mora pasti", rekla je Ćalović.
Kako smatra, najopsanije u svemu je to što čak i kad se promijeni Vrhovni državni tužilac i dođe do ozbiljnijih promjena, postoji pravilo da niko dva puta ne može biti gonjen za isto krivično djelo.
"Niti će se ekonomija oporaviti zahvaljujući priči o simbolima i nacionalnim promjenama, niti će se smanjiti siromaštvo zato što će nas neko zabaviti da pričamo o tome kakve su razlike između nas, jer smo svi jednaki u tome što plaćamo ogromnu cijenu korupcije svakog dana", poručila je ona.
Ćalović je kazala da će država izgubiti sve svoje funcije ukoliko je korupcija pobijedi.
"Zato mi to ne smijemo dozvoliti i sigurna sam da ćemo rat dobiti i da ćemo mi pobijediti korupciju, jer je u Crnoj Gori mnogo više onih koji svoj patriotizam ne mjere time koliki dio ove države su stavili u svoj džep", navela je ona.
Krivokapić: Zakonitost i ustavnost moramo dostizati svaki dan
Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić poručio je da je potrebno da imamo civilni sektor kao Šerlok Holmsa crnogorske pravde, ali je uloga institucija mnogo važnija.
"Sad smo zajednica koja mora nastaviti da se razvija sa institucijama koje stalno primjenjuju zakon i ustavnost. Pravda jeste ideal, pravda je ono što je pitanje da li ćemo ikad kao ljudska bića dostići, ali zakonitost i ustavnost moramo dostizati svaki dan", kazao je on.
Krivokapić je poručio da sve što radi NVO sektor neće biti dobro ako snaga države ne počne da živi kroz odgovornost.
Kako je rekao, dugo se mislilo da ustavna mogućnost znači manjak odgovornosti.
"Čak čitave grane vlasti, sudska grana, bojim se da je smatrala da nezavisnost znači neodgovornost. Ne, suprotno je, koliko nezavisnosti, toliko i odgovornosti za pravdu kao temeljni osjećaj organizovanosti društva", dodao je Krivokapić.
On je pozvao sve, koji imaju upornost u borbi za pravdu, da nastave svoj dio obaveza, navodeći da je parlament krenuo na ozbiljan put snažne borbe.
"Mi smo parlament koji će stalno vršiti ustavni pritisak na druge grane vlasti da izvrše svoj dio obaveza”, naveo je on, poručujući da je moć u sudskoj i izvršnoj vlasti da vladavina prava i antikorupcijske aktivnosti budu do kraja uspješne".
Galerija
Bonus video:
