Ministarstvo poljoprivrede naredilo je juče privremeno obustavljanje proizvodnje mlijeka u Crnoj Gori i povlačenje spornih serija mlijeka šest proizvođača iz Srbije i Bosne i Hercegovine, saopšteno je na konferenciji za medije.
Ministar poljoprivrede Petar Ivanović kazao je da će rezultati analize mlijeka koje radi Centar za ekotoksikološka ispitivanja biti poznati u subotu, za kada je najavio i konferenciju za medije.
On je kazao da od rezultata zavise dalje akcije.
"Kada dobijemo rezultate analiza dovoljnih da se može sa sigunrošću saopštiti, saopštićemo ih javnosti. Nije u redu da se neki proizvođač označi kao štetan na osnovu nepotpunih rezutata, a poslije se utvrdi da je bila greška", rekao je Ivanović.
On je napomenuo da je svo mlijeko koje se trenutno nalazi u prodavnicama bezbjedno za upotrebu.
"Željeli smo da djelujemo preventivo i da otkirijemo uzork problema, a ne da se bavimo posljedicama",
"Željeli smo da djelujemo preventivo i da otkirijemo uzork problema, a ne da se bavimo posljedicama", kazao je on.
Prema nalazima Centra za ekotoksikološka ispitivanja, kontaminirane su serije mlijeka Niške mljekare, Imleka Beograd, Imleka Kozarska Dubica, Mljekare Šabac, Meggle Kragujevac i Milkop Raška.
Tako je iz prometa povučeno Meggle UHT mlijeko sa 1,6 odsto mliječne masti, Niško sa 2,8 odsto, Merkator od jednog litra, koje proizvodi Niška mljekara, Imlekova kravica od 0,5 i 2,8 odsto mliječne masti, proizvođača Imlek Beograd i Imlek Kozarska Dubica, kao i Mljekare Šabac od 3,2 odsto mliječne masti.
Sinoć je iz Uprave za inspekcijske poslove saošteno da su povučene i sve ostale serije ovih mlijeka iz bezbjedonosnih razloga.
Ministar poljoprivrede Petar Ivanović kazao je da je odluka o prestanku proizvodnje mlijeka u Crnoj Gori donesena iz predostrožnosti.
“Cilj je da se utvrdi uzrok eventualne kontaminacije kod domaćih proizvođača i zaštiti zdravlje građana”, rekao je Ivanović navodeći da nema razloga za paniku.
“Od danas spornog mlijeka neće biti na rafovima u prodavnicama. Svi mliječni proizvodi koji ostaju na rafovima predstavljaju zdravstveno bezbjednu hranu”, poručio je Ivanović.
Rezultati dodatnih analiza biće poznati za dva-tri dana.
U Crnoj Gori postoje 16 privatnih mljekara i 2.800 privatnih proizvođača mlijeka, koji dnevno isporuče na tržište 68.000 litara.
To je, prema podacima Udruženja poljoprivrednika, količina koja zadovoljava oko polovinu potreba domaćeg tržišta.
Ivanović je podsjetio da je formiran koordinacioni tim koji je pratio razvoj ovog regionalnog problema, a nakon analiza koje su pokazale da je aflatoksin prisutan u nedozvoljenoj količini u uvoznom mlijeku, odlučili su da kontrolišu i domaće proizvođače.
"Svi mliječni proizvodi koji ostaju na rafovima predstavljaju zdravstveno bezbjednu hranu”, poručio je Ivanović
Ministar je svjestan, kako je rekao, da će odluka o privremenoj zabrani proizvodnje donijeti štetu crnogorskim proizvođačima, ali da svi treba da podnesu zajednički teret.
Kada je riječ o drugim mliječnim proizvodima i mesu, Ivanović uvjerava da dosadašnji nalazi pokazuju da nema rizika po zdravlje ljudi.
Na pitanje da li je u Crnoj Gori bilo uvoza kontaminiranog kukuruza iz Srbije, Ivanović je kazao da je nadležnima u ovom terenutku pažnja usmjerena na koncentrate koji se dodaju ishrani stoke.
“Napravili smo listu svih dobavljača kojima je zabranjen uvoz u Crnu Goru. Nema bojazni da će se uvoziti bilo kakva hrana koja se koristi za ishranu stoke, a koja je označena kao sumnjiva. Uvozimo i poluproizvode, mlijeko koje se kasnije prerađuje u Crnoj Gori, i tu ima pouzdanih naznaka da sastav ne odgovara standardima”, rekao je Ivanović.
Direktorka Veterinarske uprave Biljana Blečić kazala je da su krajem prošle godine kontrolisali 56 uzoraka stočne hrane, te da su pronašli 10 problematičnih dobavljača koji su isključeni iz lanca.
“U ovoj godini smo provjerili 26 uzoraka, samo u jednom slučaju sadržaj je bio neodgovarajući”, rekla je Blečićeva.
Novi problem koji će se javiti, prema riječima Ivanovića, jeste nabavka reagenasa za analize, koje su pojačane u posljednjih 10 dana.
“Vijesti” su juče oko 13 časova obišle nekoliko podgoričkih marketa i u većini je mlijeko spornih proizvođača bilo na policama.
Nadležni organi Srbije i Hrvatske su nedavno saopštili da sa tržišta povlače brojne serije proizvodača koji su prisutni na crnogorskom tržištu, a razlog takvih odluka je povećana koncentracija aflatoksina.
Gdje je nađen aflatoksin:
- AD Niška Mlekara( „Niško mleko“, dugotrajno mlijeko (2,8%mm) 1l, rok upotrebe 01.03.2013.)
- „Merkator“( dugotrajno mlijeko (2,8 %mm) , rok upotrebe 19.03.2013;)
- Imlek AD, Beograd( „Moja kravica“, dugotrajno mlijeko (0,5%mm) 1l, rok upotrebe 25.05.2013.)
- Mlijekoprodukt doo Kozarska Dubica („Moja kravica“, (2,8%mm) 1l, rok upotrebe 06.07.2013)
- Milkop, Srbija(„Milkop mleko“, pasterizovano mlijeko (2,8%mm) 1l, rok upotrebe 22.02.2013;)
- Koncern Framakom M.B. Šabac, (dugotrajno mlijeko (3,2%mm) 1l, rok upotrebe 05.05.2013;dugotrajno mlijeko (2,8%mm) 1l, rok upotrebe 22.05.2013)
- Meggle, Kragujevac (dugotrajno mlijeko (3,2%mm) 1l, rok upotrebe 04.05.2013;„365 UHT milk“ dugotrajno mlijeko (1,6%mm) 1l, rok upotrebe 20.05.2013)
Treba dugoročno voditi računa
Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović rekao je da aflatoksini u dugotrajnoj upotrebi mogu izazvati zdravstvene probleme.
“Posljednjih pet godina nijesmo imali slučajeva akutnih posljedica upotrebe mikrotoksina”, rekao je Radunović. Specijalista higijene dr Zorica Đorđević objasnila je da mikotoksini, gdje spadaju i aflatoksini, mogu da budu kontaminirane žitarice, kikiriki, pasulj, šećerna trska, susam, začini, ali i pršuta, kobasice, naročito ako se uplijesnive zbog loših uslova čuvanja.
“Hrana zagađena mikotoksinima ne mijenja karakteristike, ukus, miris, boju. Danas je vrlo rijetka akutna mikotoksikoza kod ljudi, češće mogu da obole životinje usljed loših uslova uzgoja”, kazala je Đorđevićeva “Vijestima”.
Veća briga je dugotrajna izloženost malim količinima, jer se, kako objašnjava, neki mikotoksini akumuliraju u organizmu, a neki povezuju sa pojavom malignih oboljenja jetre.
Đorđevićeva je objasnila da je prevencija njihovog javljanja jedini zaista efikasan način u borbi protiv njihovog pojavljivanja.
“Tu spadaju higijenske mjere u proizvodnji, preradi, skladištenju i transportu namirnica, korišćenje fungicida, odnosno sredstava za uništavanje plijesni, izbjegavanje uslova koji pogoduju razvoju plijesni”, upozorila je Đorđevićeva.
Ako aflatoksina ima u mlijeku i meso je rizično>>>
Galerija
Bonus video:
