Svaki građanin kome se zbog višednevnog nestanka struje pokvarila zimnica, neki električni aparat ili je kao vlasnik preduzeća izgubio zaradu, na odgovornost treba da prozove Elektroprivredu Crne Gore.
Takav su juče “Vijesti” dobile odgovor iz EPCG na pitanje na koga građani Andrijevice, Plava, Kolašina, ali i Plužina i Šavnika, koji šest dana nijesu imali struju, da adresiraju tužbe za naknadu štete. Prije dva dana EPCG je kao adresu za odgovore “Vijesti” ponudila Elektroprenosni sistem, a on EPCG.
Elektroprivreda je nesporno, kako je “Vijestima” juče rečeno u toj kompaniji, odgovorna premakorisnicima njenih usluga, odnosno građanima koji joj plaćaju račune.
“Prenosni sistem je nadležan u slučaju ako stub padne na nečije imanje ili kuću”, nezvanično je objašnjeno iz EPCG.
EPCG i Elektroprenosni sistem, kao dva nova preduzeća nekada zajedničke kompanije, su tokom privatizacije podjelili nadležnost pa je zbog toga nastala dilema ko je krajnja adresa za muke koje su snašle žitelje sjevera, koji su danima bili u mraku, a njihova hrana je završila u smeću.
Pored proizvodnje struje, nadležnost EPCG je i njena distribucija, ali samo one koja je niskog napona. Za visokonaponsku struju, odgovoran je Prenosni sistem.
Nadležnost EPCG prozilazi i iz Zakona o energetici, gdje piše da je “obezbjeđivanje dovoljnih količina energije koje su potrebne za život i rad građana i poslovanje i razvoj privrednih subjekata i njihovo snabdijevanje na siguran, bezbjedan, pouzdan i kvalitetan način, po realnim cijenama” posao EPCG. Ona je dužna, objašnjava se, da štiti javni interes, odnosno “zaštitu krajnjih kupaca električne energije”.
U konkretnom slučaju, to znači da korisnici struje krivicu za pokvareno meso, zamrzivače, veš mašine, požare zbog loših instalacija, treba da adresiraju isključivo na EPCG.
“Njihova odgovornost je više nego jasna i tu dileme nema”, objašnjava predsjednik Udruženja slobodnih pravnika Nikola Bulatović.
On ističe da je u pitanju takozvana “vanugovorna, građansko-pravna odgovornost”, gdje se radi o takozvanoj običnoj šteti.
“Građani u sudskom parničnom postupku treba da dokažu kakvu su štetu pretrpjeli. Recimo, ako se nekome pokvarila zimnica u zamrzivaču on treba da ima svjedoke koji bi potvrdili koliko je bilo hrane. Nakon toga utvđuje se njena vrijednost i sud treba da dodijeli obeštećenje”, rekao je Bulatović “Vijestima”.
Predsjednik Udruženja slobodnih pravnika kaže da ovdje ne može biti ni govora o takozvanoj “višoj sili”, jer padavine snijega tokom zime nijesu viša sila: “Ni prošle zime, kada je bilo proglašeno vanredno stanje, nije bilo više sile”.
Država kao većinski vlasnik EPCG ne može biti predmet tužbe, objašnjava advokat, tvrdeći da ni vlasnici skijališta ne mogu pred sud zbog propale sezone.
Begović: Tužite EPCG, ne mogu sada da izmišljaju višu silu >>>
“Turistička sezona ne može propasti jer struje nije bilo dva dana, kao što su neki tvrdili”, smatra Bulatović.
Zbog toga, dodaje on, vlasnici skijališta teško mogu da podnesu tužbe za naknadu štete. ”Oni mogu da govore jedino o gubitku zarade, pa da izračunuju koliko su gostiju imali lani. Na osnovu toga procijenilo bi se koliku su zaradu izgubili ovih dana”, ukazuje advokat.
EPCG nas ne smije ucjenjivati dugovima
Predsjednik Udruženja slobodnih pravnika tvrdi da Elektroprivreda nema prava da odlučivanje po žalbama oštećenih građana uslovljava njihovim računima. EPCG je prije dva dana objasnila da svaki građanin ima pravo da podnese odštetni zahtjev ukoliko smatra da je šteta u njegovom domaćinstvu izazvana kvarom na mreži, a da odluku o tome donosi nadležna komisija. Pravo na isplatu odštetne naknade, kako su naveli, međutim, imaju potrošači koji nemaju zaostali dug za utrošenu električnu energiju.
“To je suprotno opštim pravila Zakona o obligacionim odnosima. Nevažno je da li je račun plaćen ili ne, već je bitno to što je šte t a nastala njihovom krivicom. Ako budu nekome odbili pravo na naknadu štete zbog dugova, treba odmah pisati tužbe sudovima”, kaže Bulatović.
Galerija
Bonus video:
