Svi građani koji su na bilo koji način oštećeni zbog višednevnog nestanka struje treba da podnesu tužbe nadležnom osnovnom sudu, jer po zakonu imaju pravo na to. Takva pravna praksa već postoji bez obzira na tumačenja da su oni, kao i preduzeća na sjeveru države, bespomoćni jer se radilo o “višoj sili”, odnosno velikim padavinama snijega.
Istovremeno, građani Andrijevice, Plava, Gusinja, Šavnika i Plužina, te sela u tim i drugim opštinama koja su šest dana bila mraku, imaju pravo i da lokalnim elektrodistrubucijama podnesu zahtjeve za nadoknadu štete, ali da bi dobili novac ne smiju da duguju EPCG ni centa.
Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović tvrdi da EPCG treba “debelo da se potrudi da dokaže” kako su elementarne nepogode odgovorne za štete koje je izazvao nestanak struje.
“Koliko znam krizni štabovi nijesu postojali. Da je elementarna nepogoda to bi značilo da je pola Evrope bilo suočeno sa njom, što nikako nije slučaj”, rekao je Begović “Vijestima”.
Tvrdnje da su problemi sa snabdijevanjem strujom izazvani zbog krađe djelova dalekovoda, kao što se ovih dana čuje u javnosti, Begović ocijenjuje besmislenim, navodeći da to ne može biti obrazloženje i da je nadležni na vrijeme trebalo da procesuiraju “pojedinačne slučajeve”, ako su znali za to.
“Svaki građanin koji je pretrpio štetu, uključujući hotele, turističke objekte, ski centre koji nijesu radili i izgubili turističku sezonu zbog nestanka struje, imaju pravo da tuže i da traže nadoknadu štete”, ukazuje Begović.
On poručuje da EPCG ne može da se ponaša “kao hajduk i da naplaćuje struju, a da sada izmišlja višu silu”.
Pored tužbi sudovima, građani ipak treba da se obrate i distrubucijama u mjestima gdje žive. Međutim, EPCG i tu pokušava da profitira.
“U okviru EPCG postoji standardna procedura podnošenja odštetnih zahtjeva i mi po njima svakodnevno postupamo, nezavisno od vremenskih prilika, godišnjeg doba i slično”, saopštili su iz Direkcije za odnose sa javnošću EPCG.
Po toj proceduri, građani treba nadležnoj Elektrodistribuciji da podnesu zahtjev, na već pripremljenom formularu koji se tamo dobija.
“Zahtjev se dalje upućuje komisiji koja utvrđuje njegovu opravdanost na osnovu podataka iz knjige događaja dežurne službe. Ako se utvrdi opravdanost, dokumentacija se šalje osiguravajućoj kući čija komisija izlazi na procjenu štete i oni odlučuju koliki će biti iznos odštete. Nakon toga, služba nadležne elektrodistribucije poziva potrošača kako bi bio potpisan ugovor o poravnanju. Pravo o isplati odštetne naknade imaju potrošači koji nemaju zaostali dug za utrošenu električnu energiju”, piše u odgovoru Direkcije EPCG.
Oni međutim odbacuju odgovornost to što Plav, Kolašin, Gusinje i Andrijevica nijesu imali električnu energiju nekoliko dana.
“S obzirom na to da je, posljednjih dana, došlo da zabune i nejasnoće po pitanju prenosnog i distributivnog sistema želimo da ponovimo da u slučajevima kao što je ovaj, kada gradovi ostanu bez napajanja, riječ je o nadležnosti Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) što je posebna kompanija koja ne radi u sastavu EPCG”, piše u objašnjenju EPCG.
U Elektroprenosnom sistemu međutim tvrde suprotno.
“Utvrdićemo uzrok prekida u napajanju električnom energijom. Ako se dokaže da smo mi odgovorni za nastalu štetu, platićemo je. Ipak, za isporuku električne energije nijesmo mi odgovorni”, rekla je juče “Vijestima” Nada Pavićević iz Elektroprenosnog sistema.
Desetkovana elektro-mreža u selima, Piva deveti dan u mraku, voćnjaci polomljeni, najteže na Maloj Crnoj Gori
Sela u opštini Plužine su i deveti dan bez struje, a mještani strahuju da će svijeće i fenjeri u njihovim domovima još dugo biti u upotrebi. „Nevrijeme je pokidalo žice i oborilo brojne stubove na području opštine i trebaće dosta vremena da makar dio sela dobije struju“, kazao je Mikonja Đođić iz plužinske Službe zaštite i spasavanja. Prema njegovim riječima, desetak pripadnika Službe pomaže ekipama električara koji pokušavaju da otklone kvarove na elektromreži.
Nevrijeme je najviše štete napravilo voćnjacima i ekipe opštinske Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda će čim padavine prestanu obići seoska domaćinstva i vidjeti kolika je šteta. „Prije dvije noći olujni vjetar je sa vikendice porodice Mazić u selu Nedajno odnio krov, a Mitrićima iz Barnog dola stog sijena“, kazao je Mihailo Dondić, predsjednik Komisije. Na teritoriji opštine Šavnik od tridesetak sela njih deset je deveti dan bez struje. U mraku su mještani sela Kruševice, Grabovica, Mljetičak, Slatina, Timar, Bare, Sirovac, Krnja Jela, Strug i Malinsko.
„Slomljeno je oko 85 dalekovodnih stubova i tridesetak od niskonaponske mreže. Čistimo puteve do udaljenijih sela pošto su oni do bližih uglavnom svi prohodni“, kazao je Vlatko Vuković, sekretar za poljoprivredu. I u opštini Šavnik nevrijeme je najviše štete pričinilo voćnjacima. Nakon što su u ponedjeljak veče prigradski djelovi Plava dobili struju nakon sedam dana, juče su ekipe EPCG nastavile sa radom kako bi i brojna sela dobila struju.
„Bez struje su Pepić, Velika, Meteh i Hoti, Dolja, Grnčar, Vusanje. Radnici EPCG su od ranih jutarnjih sati na terenu”, saopšteno je iz Elektrodistribucije. Iz lokalne samouprave u Plavu saopštili su da su tek juče građani počeli da se interesuju gdje mogu predati zahtjeve za odštetu koja se tiče životnih namirnica, a da se će se odštetom zbog uništenih voćnjaka baviti opštinska komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda od srijede.
U Bijelom Polju su šest dana bez struje stanovnici sela na području Koritske visoravni, zatim Kičave, Barica, Šljemena, Pisane Jele i Sokolca. “Sanaciju kvarova otežavaju veliki sniježni nanosi, koji na pojedinim područjima prelaze metar, kao i nepristupačan teren i dotrajala terenska vozila”, kazao je šef za održavanje mreže u Elektrodistribuciji Milenko Marković. Većina sela na Žabljaku su dobila struju.
Zbog kvara u samom selu, polovina potrošača u Tepcima je i dalje u mraku, a najteže je stanovnicima sela Mala Crna Gora, koje se strujom napaja iz pravca Plužina. Tamo je nevrijeme desetkovalo niskonaponsku mrežu. Kako je rekao predsjednik mjesne zajednice Miliša Dakić, Tamo je polomljeno više stubova, a provodnici, koji su padali na krovove kuća, su pokidani. Neizvjesno je kada će početi popravka u ovom selu, lociranom sa druge strane Durmitora, prema Pivi. U kvaru je i trafostanica u pivskom selu Nedajno, odakle se, preko kanjona Sušice, Mala Crna Gora napaja strujom.
Opasni kabl postavljen preko sela Vinicka nadziru ga čuvari da neko ne strada
Dalekovodni kabl koji je postavljen u selu Vinicka kod Berana, prolazi preko imanja, livada i pored kuća stanovnika ovoga sela, čime predstavlja, kako kažu mještani, potencijalnu opasnost.
Jedan od mještana preko čijeg imanja kabl prolazi, Vule Džiknić, bio je izričito protiv postavljanja kabla, ali ga niko nije pitao da li će kabl biti postavljen ili ne. On je objasnio da kabl samo 500 metara prolazi kroz šumu, dok ostala dva kilometra prolaze preko imanja, livada i pored kuća.
"Ja prosto ne smijem ni da pomislim šta bi moglo da se desi da se kabl na nekom mjestu ošteti. Mislim da ovo što je urađeno je potpuno nezakonito. Razumijemo potpuno mještane Andrijevice i Plava, ali niko se nije pitao da li će postavljanjem ovog kabla ugroziti živote stanovnika sela Vinicke. Mislim da ovo u pravnim državama ne bi smjelo ovako da se radi", revoltirano je kazao Džiknić.
U nevremenu prošle sedmice, oboren je dalekovog u selu Vinicka kojim se napajaju Andrijevica i Plav. Taj problem Elektroprivreda je poslije sedam dana privremeno riješila na taj način što je postavila dva i po kilometra kabla od oborenog do sljedećeg stuba koji je položen direktno na zemlju.
Stručnjak iz Elektroprenosa, koji je želio da ostane anoniman, kazao je sinoć “Vijestima” da opasnost po život mještana postoji jedino ako bi neko namjerno oštetio kabl, koji je obložen izolacijom. Da se to ne bi desilo, angažovano je obezbjeđenje iz Nikšića. “Oni će tu biti sve dok se ne obezbijedi struja za Andrijevicu i Plav dalekovodom preko Trešnjevika. Tada će ovaj kabl biti uklonjen”, kazao je naš sagovornik.
Već je presuđivano u korist građana
Zdravko Begović kaže da je zastupao klijente koji su podnosili tužbe zbog problema sa elektroinstalacijama.
”Sud je u tom slučaju dosudio odštetne zahtjeve. Vještačenjem se utvrđuje da li postoji i čija je odgovornost za nanijetu štetu. Što se tiče pravnog osnova za podnošenje tužbi za nadoknadu štete nastale nestankom električne energije, on je nesporan”, napominje advokat.
Begović
Prema prvim procjenama EPCG, materijalna šteta nastala tokom nevremena je veća u odnosu na prošlu godinu. ''Oko 2.500 stubova je havarisano prethodne sedmice, a njihova vrijednost sa zamjenom i opravkom iznosi oko milion eura u normalnim okolnostima, odnosno u okolnostima teške pristupačnosti kakvi su trenutno aktuelni, cifra je veća”, saopštili su iz EPCG. Dodali su da je prošle godine ugrađeno oko 10.000 novih drvenih i betonskih stubova, ali da se često dešava da nekoliko dana nakon ugradnje nedostaju djelovi.' 'U nadležnosti EPCG je 400.000 drvenih stubova, 100.000 betonskih i nekoliko desetina hiljada čelično - rešetkastih koje nije moguće konstantno obezbjeđivati”', istakli su oni.
Na pitanje da li postoji mogućnost da se na sjeveru napravi niskonaponska podzemna mreža i koliko bi to koštalo, iz kompanije je stigao odgovor da je to u seoskim područjima zbog konfiguracije terena i udaljenosti nemoguće.
Amerikanci za devetosatno isključenje dali po 350 dolara
Da su mnoge stvari u vezi sa nevremenom i sve što je uslijedilo sa tim u Crnoj Gori izvan zakona, ukazuje primjer koji navodi američki državljanin porijeklom iz Berana Jovan Lončar. Lončar živi već preko dvije decenije u Sjedinjenim Američkim Državama u Čikagu.
On je ispričao da su nestanci struje u toj zemlji rijetki i kratkotrajni i da se za protekle dvije i po decenije, od kako on živi u Americi, samo jednom desilo da struja nestane devet sati. "Struja je nestala negdje u popodnevnim satima poslije olujnog nevremena. Meni, koji sam porijeklom iz Crne Gore, to ništa nije bilo čudno, ali mi je bilo jako "čudno" kada smo poslije nekoliko dana svi dobili od tamošnjeg elektroprivrednog preduzeća po 350 dolara u pretplati na ime moguće pretrpljene štete zbog toga što struje nije bilo devet sati", ispričao je Lončar.
On je kazao da mu je zato neshvatljivo da u Crnoj Gori struje može da ne bude sedam, osam i više dana, a da zbog toga niko ne snosi odgovornost, niti da se građanima ne nadoknadi nikakva šteta.
Galerija
Bonus video:
