Ministarstvo zdravlja neće podržati ideju grupe ljekara specijalista urgentne medicine da osnuju prvu privatnu služba hitne pomoći, jer za to nema uporišta u zakonu.
Navode i da privatne hitne službe ne postoje u zemljama regiona. Pojasnili su da, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, jedino država može da osnuje takvu zdravstvenu ustanovu.
“Godišnji budžet Zavoda za hitnu medicinsku pomoć je oko sedam miliona eura. Zavod funkcioniše nesmetano i ispunjava sve obaveze prema građanima iz oblasti ambulantnog i terenskog urgentnog zbrinjavanja povrijeđenih ili oboljelih lica, a medicinske usluge se ne naplaćuju, bez obzira na to da li je pacijent osiguran ili ne”, saopštili su iz Ministarstva.
Istakli su da je nabavljena oprema potrebnu za reanimaciju i desetak novih sanitetskih vozila, a da je ove godine u planu nabavka određenog broja reanimobila.
Ljekari, inicijatori ideje o privatnoj hitnoj pomoći, među kojima i Ognjen Novosel, smatraju da Zavod nema tehničkih i kadrovskih potencijala da pruži adekvatnu medicinsku pomoć građanima. Novosel je upozorio da u Službi hitne pomoći rade ljekari opšte prakse, dok procedura nalaže da moraju raditi specijalisti urgentne medicine.
Dr Novosel planira da otvori privatnu Hitnu: Državna nema kadar, ni tehniku >>>
"Neprihvatljivo je da ljekar opšte prakse, koji je nedavno doktorirao, bez patologije iza sebe, bude vođa smjene"
Prema njegovim riječima, "neprihvatljivo je da ljekar opšte prakse, koji je nedavno doktorirao, bez patologije iza sebe, bude vođa smjene".
"Mora tačno da se zna koliko ljekara specijalista u jednoj takvoj ustanovi mora da bude", rekao je Novosel.
On smatra da je neophodno ulaganje i u vozni park, jer su postojeća vozila stara.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Saša Stefanović, međutim, tvrdi da mogu da zbrinu povrijeđene i oboljele.
"Samo u protekloj godini Zavod je obavio više od 300 hiljada intervencija u ambulantama i na terenu", kazao je Stefanović.
Bonus video:
