Kardiolog Ognjen Novosel, koji planira da otvori prvu privatnu hitnu pomoć, ocijenio je da državni Zavod za hitnu pomoć nema dovoljno tehničkih i kadrovskih potencijala da pruži adekvatnu zdravstvenu pomoć građanima.
On je kazao da u Hitnoj ne rade ljekari specijalisti, istakavši da o zdravlju skoro 200 hiljada stanovnika brinu doktori koji nemaju licencu za taj posao.
"Tu rade ljekari opšte prakse, koji čekaju na specijalizaciju, a koji ne mogu po prirodi posla da rješavaju urgentne probleme. Za pacijente koji imaju infarkt, u Hitnoj se ne mogu uraditi enzimi, nego ih upućuju u Urgentni blok, gdje čekaju na specijalistu, pa prođe više od sata dok pacijent bude zbrinut", pojasnio je Novosel.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Saša Stefanović, međutim, tvrdi da mogu da zbrinu povrijeđene i oboljele.
"Samo u protekloj godini Zavod je obavio više od 300 hiljada intervencija u ambulantama i na terenu", kazao je Stefanović.
On nije želio da komentariše najavu da bi ta državna ustanova uskoro mogla da se suoči sa konkurencijom u Podgorici, ali i drugim gradovima.
"Ministarstvo zdravlja je kreator zdravstvene politike i predlagač zakonskih okvira i jedino mjerodavno da o tome odlučuje", kazao je Stefanović.
Novosel je, međutim, upozorio da u Hitnoj pomoći ne poštuju definisana pravila.
"Neprihvatljivo je da ljekar opšte prakse, koji je nedavno doktorirao, bez patologije iza sebe, bude vođa smjene. Mora tačno da se zna koliko ljekara specijalista u jednoj takvoj ustanovi mora da bude", rekao je Novosel.
On smatra da je neophodno ulaganje i u vozni park, jer su postojeća vozila stara.
"Na zapadu se kola hitne pomoći, starija od četiri godine, izbacuju. Kod nas su to automobili stari 20 i 30 godina koji mnogo troše, a od kojih većina nema neophodnu opremu za reanimaciju pacijenata", pojasnio je Novosel.
On je rekao da planiraju da Ministarstvu ponude da se raspiše tender za privatizaciju postojeće, ili formiranje privatne službe hitne pomoći.
"Država treba da odluči da li bi se takvo nešto finansiralo iz budžeta, kroz privatno-javno partnerstvo. Građani bi trebalo da imaju mogućnost da se obrate i privatnoj hitnoj službi, jer onda ne bi morali dugo da čekaju na ambulantna kola, kao što se sada dešava, a državna Hitna pomoć bi se rasteretila i mogla bi da pruža kvalitetnije usluge", smatar Novosel.
On je ocijenio da ne smije biti favorizavanja državnog sektora i da je privatizacija samo pitanje vremena, istakavši da privatna hitna pomoć u Švedskoj i Norveškoj postoji 105 godina.
"Građani bi trebalo da imaju mogućnost da se obrate i privatnoj hitnoj službi"
Zaposlio bi 100 ljudi
Novosel je istakao da je ideju o otvaranju privatne hitne pomoći u nekoliko gradova podržalo desetak ljekara specijalista urgentne medicine.
"Među oko 100 zaposlenih, barem 27 bili bi isključivo specijalisti urgentne i opšte medicine, pedijatri i specijalisti biohemije. Pacijentima bi bila dostupna urgentna dijagnostika i 10 savremenih reanomobila. Omogućili bi im se konsultativni pregledi kardiologa, radiloga, hirurga, te specijalista bolesti zavisnosti, hitne usluge urgentne patologije, kateterizacija, hemodinamska obrada, eventualno i skener kod lomova prema ugovorima sklopljenim sa državnim i privatnim bolnicama", kazao je Novosel.
Galerija
Bonus video:
