Istraživanje nematerijalne baštine kolašinskog kraja projekat je koji realizuje KUD „Mijat Mašković“, odnosno Centar za kulturu, u saradnji sa resornim ministarstvom i pod pokroviteljstvom UNESKO-a.
Cilj napornog naučnog rada na terenu je, kaže specijalni vaspitač tradicionalnih igara Davor Sedlarević, da se sačuva bogato i autentično etnomuzikološko i etnokoreološko nasljeđe Kolašina.
On smatra da je neistraženost u tim oblastima i Kolašina sa okolinom i većine Crne Gore, “uslovila stereotipna razmišljanja o jednoličnosti naše igračke i muzičke prakse”.
“Prevelika stilizacija modernim - baletskim i muzičkim, tehnikama dovela je do toga da se izgubi pojam o onome šta je zapravo ‘prava’ tradicija u tom kontekstu. Samo podatak da crnogorsko kolo nikada nije pratila instrumentalna, već isključivo vokalna muzika, dovoljan je razlog da se postavi pitanje šta mi zapravo predstavljamo na domaćim i svjetskim pozornicama. Da li se stidimo naše tradicije, njene realnosti i izuzetne posebnosti u svakom ogledu”, kaže Sedlarević za “Vijesti”.
Vođeni tom mišlju, dodaje, uz konsultacije sa mnogobrojnim stručnjacima iz zemlje i okruženja, osmislili su aktivnost koja podrazumijeva takozvano terensko istraživanje - intervjue sa najstarijim i najdarovitijim kazivačima, obradu prikupljenog materijala i njegovo prenošenje na scenu u svom najautentičnije mogućem obliku.
"Da li se stidimo naše tradicije, njene realnosti i izuzetne posebnosti u svakom ogledu”, pita Sedlarević
Taj projekat pod nazivom “Tradicionalna igra i pjesma kao segment kulturno – umjetničke ponude u turizmu” pobijedio je kao najbolji na konkursu Zajednice opština Crne Gore u kategoriji “Kulturno nasljeđe u funkciji razvoja turizma i lokalne zajednice”.
Nosioci projekta bili su Centar kulture Kolašin i njegova organizaciona jedinica KUD “Mijat Mašković”.
Sav materijal obradio je, volonterski, Sedlarević sa saradnicima sa fakulteta.
Finansiranje i koordinaciju osmislio je i sproveo u djelo direktor centra Branislav Jeknić, bez čije pomoći, kako kažu u KUD-u, projekat ne bi odmakao dalje od ideje.
Sedlarević izdvaja mnoge osobenosti igre, pjesme i običaja kolašinskog kraja, koje je teško i istražiti, ali i osmisliti adekvatan oblik za njihovo prenošenje široj publici.
“Primjera radi, na fotografiji iz, na naš jezik neprevedene knjige ’The Land of the Black Mountain’ iz 1902. vidi se muško kolo koje se igralo u Kolašinu povodom rođendana prestolonasljednika Danila. Dat je i prilično dobar opis pjesme i igre koja se izvodila tom prilikom. Nakon istraživanja i obrade građe, na istom mjestu sa fotografije, KUD ’Mijat Mašković’ danas igra i pjeva na gotovo istovjetan način kao nekada, ovog puta sa drugom funkcijom - očuvanje i prenošenje tradicije”, priča istraživač i instruktor kolašinskog KUD-a.
U KUD-u kažu da shvataju savremene trendove obrade stare muzike, ali da su oni, ipak, riješili da ne podlegnu toj praksi
U tom društvu kažu da shvataju savremene trendove obrade stare muzike, ali da su oni, ipak, riješili da ne podlegnu toj praksi, već da sačuvaju ono najizvornije što se moglo prikupiti na terenu.
Tako su pripremili edukativni projekat “Oj đevojko đe ti ljeto prođe” u koji su pretočili dobar dio razgovora sa kazivačima, njihove ideje, sjećanjem i emocije.
“Dokazali smo na taj način da crnogorske igre, pjesme i običaji, savršeno funkcionišu jedni sa drugima, upravo zbog svog prirodnog konteksta u kom su nastajali. Božićni običaji, priča o ubistvu na svadbi zbog ružne pjesme, trostruka udaja nevjeste... samo su dio onoga što publika, nažalost, zbog nedostatka sredstava, nije imala priliku da vidi u cijelom regionu. Logičan slijed tog performansa bila je želja da se u saradnji sa turističkim poslenicima, naročito onim sa etno prefiksom, pokuša u njihovoj ponudi uvrstiti stare običaje, igre i pjesme, prilagođene tako da njihovu osnovu mogu razumjeti na svim meridijanima”, kazao je Sedlarević.
Opravdanost projekata KUD-a može se najbolje prepoznati, tvrdi on, u riječima jednog izraelskog turiste:
“Nijesam došao u Crnu Goru da gledam Riverdens, kao i program koji smo imali na Zlatiboru. Mene zanima ono vaše... šta su gusle”.
Nema potrebe da se, navode u KUD-u, tradicija “krije” iza modernih instrumenata, harmonija i rješenja koja podliježu ukusu publike, upravo zato što njihova ideja u svom zametku nije samo komercijalna. Nije im, kažu, cilj samo da prodaju proizvod, “već da upoznaju ljude sa onim što zaista u dubini duše jesmo”.
Nema potrebe da se, navode u KUD-u, tradicija “krije” iza modernih instrumenata, harmonija i rješenja koja podliježu ukusu publike
“Primjera radi, igre sa motivom ’otmice djevojke’ su vrlo interesantne za gledanje . Posebna vrijednost igara ogleda se u dokazu da su one ostatak igara koje su bile obavezne u svadbenom obredu. To su igre kaloper, Dobro veče gospo, terzije... Raritet predstavlja detalj da u varijanti igre 'Dobro veče gospo' i djevojke otimaju momka, što opet ukazuje na nove momente koje ćemo tek temeljno analizirati”, nadahnuto govore u KUD-u “Mijat Mašković” o onome što rade.
Šest godina bez putovanja
“Naše društvo je jedino koje se, vođeno isključivo profesionalnim motivima, bavi naučnim radom – istraživanjem, obradom i publikovanjem etnomuzikološkog i etnokoreološkog nasljeđa ne samo Kolašina.
Nažalost, već šest godina nijesmo izašli iz zemlje zbog nemoći Opštine da nas finansira, iako bi korist bila obostrana. Danas festivali ne predstavljaju samo igru, već se tu promoviše čitava kultura jedne zemlje, ali i njeni turistički resursi, gastronomija, privreda...
Veoma je teško motivisati mlade da se bave igrom i pjesmom naročito kada nikuda ne putuju. U tom pogledu motivi igrača i igračica KUD –a ’Mijat Mašković’ zavrijeđuju najveću pažnju i najveće poštovanje, jer su potpuno iskreni i podrazumijevaju, najprije, ljubav prema svojoj tradiciji”, rekao je Sedlarević.
Bonus video: