Kada je hrvatski politički analitičar Žarko Puhovski, iz Zagreba preko Slovenije putovao u Austriju, gdje je vodio postdiplomski studij, do krajnjeg odredišta je u najboljem slučaju putovao dva i po sata. U najgorem, za istu destinaciju, trebalo mu je više od pet sati vožnje.
Razlog tome, kako je u objasnio u razgovoru za “Vijesti”, bio je taj što su ga “gnjavili” na granici prema Sloveniji. Upravo tada je na najbolji način i osjetio mane toga što je njegova zemlja, nakon prijema Slovenije u Evropsku uniju, ostala za vratima evropske porodice naroda. Iste one kojoj bi da se pridruži i Crna Gora.
Naime, čekanje i gnjavaže na granici sa Slovenijom hrvatski građani ne bi proživljavali da je zvanični Zagreb sa nekadašnjom braćom postigao dogovor o tome da se na graničnom prelazu sa Slovenijom obezbijedi poseban ulaz za susjednu republiku, odnosno Hrvatsku.
“Hrvatska nije na vrijeme preuzela na sebe da pregovara sa Slovenijom o posebnom ulazu, jer po propisima, prilikom ulaska u EU imate ulaz za osobe i vozila članice EU i za sve ostale. Ostale su posebna kategorija kao cjelina. I onda ljudi iz susjedne države moraju čekati satima, jer se ispred njih pojavio neko, na primjer, iz Koreja, sa kojim ovi na granici ne znaju kako bi izašli na kraj”, rekao je Puhovski.
Da kroz slične muke, na putu kroz Hrvatsku, do krajnjeg odredišta, ne bi prolazili i Crnogorci, Puhovski predlaže da zvanična Podgorica, prije nego li Hrvatska postane punopravna članica EU, inicira prema Zagrebu donošenje političke odluke, kako građani ne bi gubili “strašno puno vremena”.
“Jer, ne može se očekivati da se Hrvatska time nešto posebno bavi. To Hrvatskoj nije problem. To je problem za one zemlje koje su ostale vani, odnosno pred vratima EU, dakle Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Tu treba postići političku odluku, koju sprovodi MUP, odnosno granična policija. Oni su za to zaduženi”, objasnio je Puhovski.
Praktično gledano, to bi u dogledno vrijeme značilo da na graničnom prelazu sa Hrvatskom postoji više ulaza, odnosno onaj namijenjen građanima EU, zatim ulaz za sve ostale, te ulaz za susjednu državu, u ovom slučaju Crnu Goru.
“Znači, dodaje se jedna, takoreći, rupa. Na graničnom prelazu Debeli brijeg ima sasvim dovoljno prostora da se napravi još jedan ulaz, koji bi bio namijenjen samo susjednoj državi.
Benefiti takvog poteza bili bi da građani Crne Gore, prilikom ulaska, ne moraju čekati da se hrvatska policija bavi, na primjer, sa nekim iz Albanije ili Kosova”, rekao je Puhovski, pojašnjavajući da je tako nešto postojalo između Češke i Slovačke, jer je Češka u Evropsku uniju ušla prije Slovačke.
MUP već radi na relaksaciji
Ministarstvo unutrašnjih poslova, u čijoj je nadležnosti, između ostalog, određivanje graničnih prelaza i utvrđivanje režima pograničnog saobraćaja sa susjednim državama, već započelo aktivnosti koje bi u doglednoj budućnosti relaksirale kretanje naših građana prema Hrvatskoj, koja bi u julu 2013. godine trebalo da postane punopravna članica Evropske unije.
„MUP je započeo aktivnosti na pripremi sporazuma o graničnim prelazima između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske, i vođenju pregovora sa ciljem usaglašavanja tekstova sporazuma o graničnim prelazima i sporazuma o utvrđivanju režima pograničnog saobraćaja.
Sporazumom o graničnim prelazima između dvije zemlje, Debeli brijeg-Karasovići i Kobila-Konfin, crnogorska strana će predložiti da državljani Crne Gore i Republike Hrvatske imaju prioritet u prelaženju zajedničke državne granice, od polovine 2013. godine spoljne granice EU“, rekao je „Vijestima“ rukovodilac Službe za integrisano upravljanje granicom Milan Paunović.
On je pojasnio da će se sporazumom definisati režim prelaska državne granice i boravka državljana Crne Gore i Hrvatske koji žive u pograničnom području.
Galerija
Bonus video:
