Siromaštvo je i zvanično u porastu u Crnoj Gori, sad je to potvrdila i zvanična statistika MONSTAT-a za prošlu godinu. Analiza siromaštva u 2011. godini pokazala je da je 9,3 odsto građana živjelo ispod linije siromaštva, odnosno da je imalo mjesečne prihode manje od 175,25 eura po somaćinstvu. Siromašno je, prema tim podacima, bilo oko 60.000 građana.
Godinu ranije taj procenat je bio 6,6 odsto, dok je za oko pet eura bila manja linija siromaštva.
Prema nalazima statističara, do povećanja siromaštva došlo je u urbanim i u ruralnim sredinama, dok je seosko stanovništvo i dalje ostalo pod većim rizikom od siromaštva.
“Stopa siromaštva u gradskim sredinama je 2011. godine bila 4,4 odsto, dok je godinu ranije bila četiri procenta. U ruralnim oblastima najmanja stopa siromaštva bila je 2010. godine (11,3 odsto), dok je 2009. godine iznosila 14,8 odsto. Prošle godine u odnosu na 2010. godinu, stopa siromaštva u ruralnim oblastima se povećala za čak 7,1 procenat i iznosila je 18,4 odsto”, pokazali su rezultati analize.
“Na status siromaštva snažno utiče i nivo obrazovanja. Stopa siromaštva je manja što je nivo obrazovanja veći
Takođe, analiza je potvrdila da stopa siromaštva na sjeveru skoro tri puta veća nego u centralnom i južnom regionu: “Stopa siromaštava u sjevernom regionu iznosila je 2011. godine 17,5 odsto. U tom regionu živi 26,8 odsto stanovništva, ali i 50,4 odsto svih siromašnih . Stopa siromaštva u centralnom regionu je 6,3, a u Južnom 6,4 odsto”.
Najveći rizik od siromaštva imaju samozaposleni, odnosno oni koji obrađuju zemlju za sopstvene potrebe ili vode mali privatni biznis, kao i nezaposleni.
“Stopa siromaštva je najveća kod lica koja su samozaposlena 21 odsto, dok je kod nezaposlenih 15,2. Kod djece do 15 godina stopa siromaštva je bila 14,1 odsto, dok je najmanja stopa siromaštva među penzionerima (5,2 odsro) i zaposlenima (2,6 odsto)”, piše u analizi.
Poseban rizik od siromaštva je i među porodicama sa troje i više djece do šest godina starosti, dok najmanju stopu imaju domaćinstva sa dvoje djece i domaćinstva bez djece.
“Na status siromaštva snažno utiče i nivo obrazovanja. Stopa siromaštva je manja što je nivo obrazovanja veći. Najveću stopu siromaštva (16,1 odsto) imaju lica sa nezavršenom osnovnom školom. Lica sa završenom osnovnom školom su u malo boljem položaju sa stopom siromaštva od 15,7 odsto, a rizik od siromaštva je za 69 odsto veći od prosjeka”, piše u analizi.
Na siromaštvo utiče i veličina domaćinstva, pa je stopa siromaštva iznad prosjeka kod domaćinstava sa pet ili više članova. Najsiromašnije žive domaćinstva sa sedam i više članova, gdje je stopa siromaštva 26,7 odsto.
Građani koji su zaposleni u javnom sektoru najbolje žive
Analiza je pokazala da su tokom 2011. godine najmanju stopu siromaštva imala domaćinstava čiji su glavni izvor prihoda zarade iz javnog sektora (2,4 odsto), a nešto veća je kod domaćinstava koji plate primaju iz privatnog sektora.
“Domaćinstva u kojima su prihodi od poljoprivrede i biznisa glavni izvor prihoda imaju rizik od siromaštva iznad prosjeka. U takvim domaćinstvima živi 10,8 odsto stanovništva i 35,3 odsto siromašnih ”, piše u analizi.
Najveći rizik od siromaštva imaju samozaposleni, odnosno oni koji obrađuju zemlju za sopstvene potrebe ili vode mali privatni biznis. Stopa siromaštva je najveća kod lica koja su samozaposlena (21 odsto), dok je kod nezaposlenih 15,2 odsto
Bonus video:
