Kvalifikacije su im različite - od fizikalaca do doktora nauka. Većina ih je bez bilo kakvog radnog staža, a posao sanjaju i duže od tri godine. U osam crnogorskih gradova na biroima rada čeka 10.606 osoba mlađih od 35 godina.
Svaki drugi građanin tog doba je nezaposlen, što je prosječan podatak za Podgoricu, Nikšić, Bijelo Polje, Pljevlja, Berane, Mojkovac, Herceg Novi i Ulcinj.
Stopa nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori od 48,5 odsto je izuzetno visoka. Sa druge strane, 17 članica eurozone veoma je zabrinuto što im 23 odsto mladih ne radi.
“Od silnog traženja posla, nemam kad da pričam sa novinarima”, rekao je “Vijestima” ironično jedan Podgoričanin, školovan u sektoru ugostiteljstva.
Sociolog Andrija Đukanović ocijenio je da nezaposlenost demotiviše bez obzira na godine.
“Od silnog traženja posla, nemam kad da pričam sa novinarima”, rekao je “Vijestima” ironično jedan Podgoričanin, školovan u sektoru ugostiteljstva
Po njemu, jedan od glavnih uzroka problema je i upisna politika na fakultetima koja proizvodi suvišan kadar.
“Mladi ljudi koji su nezaposleni se osjećaju beskorisno”, ocijenio je Đukanović.
U Crnoj Gori je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, ukupno nezaposleno 30.559 osoba. Sa druge strane, posljednji podaci državnog zavoda za statistiku Monstata, pokazuju da je nezaposlenih ukupno 49.100 građana, odnosno 20 odsto.
Svaka peta osoba od 15. do 24. godine je , prema Monstatu, nezaposlena. U najvećem problemu su građani/ke od 25 do 49 godina jer njih je 68,5 odsto od ukupnog broja nezaposlenih.
Mandatar Milo Đukanović je u predizbornoj kampanji govorio da Vlada nezaposlenost vidi kao glavni problem i izazov.
Svaki drugi mladi Podgoričanin čeka da se negdje “ubaci”, dok iz državnih organa mudruju o globalnom fenomenu
Mladi koje su “Vijesti” anonimno anketirale kažu da je presudna “veza” da se u Crnoj Gori dobije posao.
Svaki drugi mladi Podgoričanin čeka da se negdje “ubaci”, dok iz državnih organa mudruju o globalnom fenomenu.
“Činjenica je da se sa problemom nezaposlenosti mladih suočavaju i mnogo razvijenije ekonomije od crnogorske”, kaže predstavnica za odnose sa javnošću Zavoda za zapošljavanje Danka Ćetković.
Oko 2.000 mladih u Podgorici nikada nije bilo zaposleno, 2.700 traži posao manje od godinu, a skoro 350 duže od tri godine. Od četiri nezaposlena doktora nauka, dvoje je mlađe od 35 godina, kao i 25 magistara koji čekaju posao. Najbrojnija grupa među nezaposlanima su fakultetski obrazovani – njih 1.879.
„Smanjena su nova zapošljavanja, a postoji i problem neusklađenosti između onoga što privreda traži i onoga što se produkuje kroz sistem obrazovanja”, kazala je Ćetković „Vijestima”.
U Nikšiću je na Birou rada 1.921 građanin do 35 godina, odnosno preko 57 odsto, a skoro polovina je fakultetski obrazovana.
Direktorica nikšićkog Biroa rada Rajka Radonjić tvrdi da posljednjih godina dolazi do povećanog učešća mladih u ukupnoj nezaposlenosti.
Sociolog Đukanović smatra da je Vladin projekat stručnog osposobljavanja za svršene visokoškolce, dobar prvi korak, ali nije dovoljan jer se radi o “gašenju požara”.
“Nažalost, mnogo toga zavisi od političke volje. Takve volje do sad nije bilo. Uradilo se sve da se život građana učini teškim. U skorijem periodu ne možemo očekivati značajnije promjene”, ocijenio je Đukanović.
Zaposliti se što je prije moguće
Nemogućnost zapošljavanja je izražena i u brojnim zemljama EU, a kao glavni razlog nezaposlenosti ističu dužničku krizu koja je i u Crnoj Gori veoma izražena. Koliko mladih u Grčkoj, Španiji, Italiji, Irskoj, Francuskoj, Holandiji i Njemačkoj nema posao pokazuje grafika koju “Vijesti” objavljuju, a treba uzeti u obzir da je neuporedivo veći broj stanovnika u tim zemljama u odnosu na Crnu Goru.
Ćetković (ZZZ) je kazala da privreda u gotovo svim evropskim zemljama sve snažnije ukazuje na problem nedostatka prakse kod mladih visokoškolaca koji tek izlaze iz obrazovnog sistema.
„Važno je da mladi, nakon završetka školovanja što prije uđu u proces rada i što ranije počnu sa prenosom svojih znanja, stečenih tokom školovanja. Bitno je da što ranije počnu sa sticanjem iskustava, vještina i raznih drugih dodatnih znanja”, istakla je ona.
Kuvari bez posla, visoka škola ne pomaže
Ni na primorju nije bolja situacija, tako je u Herceg Novom 39,6 odsto, odnosno 460 nezaposlenih čine mlađi od 35 godina, a u Ulcinju 41 odsto. Najviše nezaposlene omladine u Novom ima visoko obrazovanje.
„Neobično je da je među nezaposlenim mladim ljudima i 14 kuvara, jer se to zanimanje često ističe kao deficitarno. Nedostaju kadrovi iz ugostiteljstva i trgovine, a i visokoobrazovani kadrovi naročito u djelatnostima medicine, farmacije, obrazovanja, građevinarstva.
Potrebno je i ljekara određenih specijalnosti, diplomiranih farmaceuta i profesora”, kazao je direktor hercegnovskog Biroa rada Stevo Lazarević.
Bonus video:
