Predsjednik Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala Duško Marković zadovoljan je učinkom tog tijela, dok predstavnici nevladinog sektora tvrde da komisija nije ostvarila svrhu. NK je osnovana 2005. a od januara prošle godine, od kada njom predsjedava Marković, održano je ukupno devet sjednica.
Autoritet NK nije natjerao državne institucije da realizuju obaveze iz davno napisanih akcionih planova koji se često mijenjaju. Prema posljednjoj evidenciji NK, bilo ih je više od stotinu. Izostalo je i polaganje računa od strane starješina državnih organa, kao što je najavljivao Marković.
Osamnaest mjeseci kasnije, potpredsjednik Vlade i ministar pravde priznaje da se moglo bolje, ali i da su planovi u strateškim dokumentima bili preambiciozni za one koji su bili dužni da ih sprovedu u djelo.
Marković tvrdi da je moglo bolje
Kao razloge za to u odgovoru iz Markovićevog kabineta objašnjavaju da NK nema operativne nadležnosti, već da prati sprovođenja Akcionog plana i Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
„I svojevrstan je iskaz političke volje da se ovim pitanjem na svim nivoima, od onih operativnih do onih političkih, ozbiljno i odgovorno bavimo. Kad je riječ o samom sprovođenju AP, koji je ipak u nadležnosti pojedinačnih institucija i organa, nećemo kriti stav da je učinak mogao biti veći, ali treba imati u vidu, da je Strategija i AP uz nju postavljeni ambicioznije od realnih kapaciteta nadležnih institucija da se ovim pitanjem bave jednako temeljno na svim nivoima“, piše u odgovoru Markovića “Vijestima”.
Da bi se rad NK shvatao ozbiljno, prema ocjeni Vanje Ćalović, izvršne direktorice MANS-a i člana tog tijela, trebalo bi utvrđivati pojedinačnu odgovornost starješina i konkretne probleme zbog koji se ne realizuju obaveze za suzbijanje korupcije. To je, kaže ona, bio i načelni dogovor kada je Komisija počela sa radom.
"Planirano je da imamo jedno tijelo, primjera radi, koje će da utvrdi koji su to ključni problemi zbog kojih slučajevi koji su procesuirani, na osnovu dokaza prikupljenih mjerama tajnog nadzor padaju na sudu, ili koji su to ključni problemi u primjeni ZKP-a zbog kojih policija i tužilaštvo ne mogu da procesuiraju slučajeve korupcije na visokom nivou", podsjeća Ćalović.
Ona ističe da bi nadležnosti Komisije trebalo da budu takve da državne institucije postupaju po preporukama, uvažavaju sugestije za mijenjanje zakona koji su loši, ukazuje na brutalne zloupotrebe o kojima javnost zna.
“Tako radi Savez za antikorupciju Srbije, a što NK do sada nije nijednom uradila. U njoj bi trebalo da budu i predstavnici sindikata, nezavisnih medija, poslodavaca i Agencije za nacionalnu bezbjednost”, navodi direktorica MANS-a.
Vujović: Nijesmo imali ni informacije
Direktor Centra za monitoring i član NK, Zlatko Vujović smatra da je ona u početku imala dobru ulogu kao forum predstavnika nekoliko sektora, koji su sagledavali efekte antikorupcijskih politika.
“Očigledno je, međutim, da postojeći sistem ne može da odgovori potrebama, a NK, je svakako jedan od njegovih elemenata koji ne daje očekivane rezultate”, smatra Vujović.
On je “Vijestima” kazao da je samo ustrojstvo Komisije da ona prati efekte borbe protiv organizovanog kriminala bila velika obmana. Svi članovi NK nijesu se mogli baviti ovim pitanjima, niti je dio njenih članova bio u prilici da se upozna sa nalazima nadležnih službi, podsjeća Vujović.
Razlog tome je što su jedni bili privilegovani zbog prirode funkcija, a drugi svedeni na nivo informisanosti građanina koji prati izvještavanje medija.” Zato sam i predložio da se briše dio naziva 'organizovani kriminal', jer članovi komisije zbog nedostatka informacija nijesu ni mogli da ocijene efekte sprovedenih mjera u ovoj oblasti”, kazao je Vujović.
Ćalović podsjeća da su državne institucije ignorisale preporuke i da nisu ni pokušale da ih realizuju, kao i da zbog toga niko nije snosio bilo kakvu odgovornost.
“Ali ni mi nijesmo nikada nikoga pozvali da zbog toga odgovora, niti smo koga sankcionisali ili našli model da se problem prevaziđe. Samo smo se bavili statistikom i usvajali preporuke na koje se niko nije osvrtao. I mislim da to pokazuje kakav je odnos organa prema tijelu zvanom NK, odnosno, koliko ozbiljno shvataju uspostavljanje takve institucije koja je kvazipolitička a i kvaziadministrativna”, kaže ona.
Direktorica MANS-a kaže da ne zna šta u Komisiji radi vrhovni tužilac, “osim što klima glavom da je nešto realizovano”. Ona smatra da tu nije mjesto ni starješinama institucija koji NK treba da podnose račune za propuste koje su napravili.
“Komisija bi trebalo da obezbijedi koordinaciju državnih organa i to joj je jedna od stavki u njenom opisu posla ”, kaže Ćalović. Ona je podsjetila na slučajeve koje su inicirali iz MANS-a, a o kojima, kako navodi, Komisija nije bila “nadležna da raspravlja”. Poput nezakonitog prisluškivanja građana od strane policije, poslova Brana Mićunovića, slučajeva Šarić i Kalić.
Kako to rade komšije
Za razliku od crnogorskog modela, u susjednim državama, članovi sličnih tijela su ili stalno zaposleni ili imaju posebne profesionalne stručne službe koje pružaju podršku njihovom radu.
Slovenačka Komisija između ostalog pruža savjetodavnu podršku antikorupcijskim institucijama i organizuje obuke, dok hrvatska ima mandat da procjenjuje rizike od pojave korupcije
Agencija odlučuje o sukobu interesa državnih funkcionera i vodi registar funkcionera i njihove imovine i prihoda, ali i obavlja poslove koji se odnose na finansiranje političkih stranaka.
Slično tijelo u Makedoniji ima, između ostalog, mandat da inicira ispitivanje poslovanja političkih partija, sindikata i građanskih asocijacija, kao i postupke za razrješenje, smjenu i krivično gonjenje javnih funkcionera.
Slovenačka Komisija između ostalog pruža savjetodavnu podršku antikorupcijskim institucijama i organizuje obuke, dok hrvatska ima mandat da procjenjuje rizike od pojave korupcije.
Takođe ona može da predlaže i osmišljava mjere za njihovo sprečavanje, da koordinira i unapređuje sprovođenje antikorupcijske Strategije i Akcionog plana,te da radi na jačanju međuinstitucionalne saradnje u sprovođenju reformi.
Treba nam nezavisna agencija za antikorupciju
NK može da nastavi po dosadašnjoj praksi jedino ako postojeći institucionalni okvir bude ojačan nezavisnom Agencijom za borbu protiv korupcije, koja bi bila van kontrole izvršne vlasti, a kojom bi upravljao nezavisni upravni odbor.
“Formiranje te agencije ima smisla samo ako je ona nezavisna, i u slučaju da raspolaže kapacitetom sprovođenje administrativne, odnosno preliminarne istrage. Na taj način bismo dobili antikorupcijsku instituciju koja bi istraživala slučajeve postojanja korupcije, a ne samo simulirala borbu. Postojeća Uprava za antikorupcijsku inicijativu treba da se preimenuje u centar za informisanje i edukaciju, jer se u praksi samo time i bave”, smatra Zlatko Vujović.
Zamazivanje očiju
Vanja Ćalović smatra da NK treba da odgovori zadacima kao političko tijelo koje će da obezbijedi odgovornost pojedinaca, šefova određenih institucija.
"U ovakvoj formi ona ne znači ništa. Ovo je zamazivanje očiju međunarodnoj zajednici i domaćoj javnost. Uostalom o tome koliko smo radili pokazuju činjenice koliko je bilo sastanaka NK i koliko je mjeseci prolazilo između predloga i zakazivanja tih sjednica", smatra Ćalović.
Kako će ubuduće, reći će Evropska unija
U odgovoru iz Markovićevog kabineta piše kako su “svjesni da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije traži, pored zakonodavnog okvira, političke volje, i vrijeme i izgradnju administrativnih kapaciteta i snažne institucije”.
"Jasno je da u ovom trenutku i pored značajnog napretka, institucije nijesu još na nivou naših potreba, ali svakodnevno sa Evropskom komisijom radimo na njihovom jačanju i održivosti", navodi se u odgovoru.
Deseta sjednica NK nije zakazana.
"Za eventualno revidiranje rada ove Komisije i odluku o njenom budućem sastavu biće meritorna ocjena skrininga za ovu oblast, kao i potrebe koje donosi sam proces pregovaranja Crne Gore za članstvo u EU", piše u odgovoru iz kabineta Duška Markovića.
Galerija
Bonus video:
