Dolazak do sada najvećeg broda koji je uplovio u Crnu Goru, impozantnog mega-kruzera „MSC Divina“, prije par dana u luku Kotor, ponovo je u fokus pažnje stavio kruzing industriju kao jedno od najperspektivnijih polja za dalji razvoj turizma u našoj državi.
Da se stvari na tom planu već godinama kreću u veoma dobrom pravcu, pokazuju podaci o prometu u luci Kotor koja je, kada je u pitanju Crna Gora, glavno odredište manjih i većih putničkih brodova - plovećih hotela, na krstarenjima Mediteranom.
"Od početka godine do sada smo imali ukupno 333 dolaska brodova koji su doveli više od 250 hiljada putnika. Već sada smo značajno prevazišli rezultate za cijelu prošlu godinu koja je do sada bila rekordna. Lani smo za cijelu godinu imali 192 hiljade putnika, a već sada je to prebačeno za skoro trećinu. Iza takvih rezultata stoji trud, rad i posvećenost ovom poslu, naravno i velika ljubav prema moru i pomorstvu jer je Boka nezamisliva bez brodova", kaže za „Vijesti“ izvršni direktor Luke Kotor Ljubo Radović.
Mali kruzeri će dolaziti i zimi
Činjenica da je na samom kraju glavne nautičke sezone u Boku uplovio mega-kruzer od skoro 140 hiljada bruto-tona, dugačak 333 metra, kakav je „MSC Divina“, Radoviću imponuje, ali i znači mnogo više od samog „šlaga na tortu“ koja se zove uspješna sezona 2012.
"Prava je privilegija sada – početkom novembra, u Boki imati uplovljavanje ovako impozantnog, modernog i potpuno novog, velikog kruzera sa kojim je došlo skoro 3,5 hiljada putnika. Ovo na neki način predstavlja i jednu prekretnicu kada je u pitanju pružanje usluga kruzing industriji kod nas, jer ćemo ubuduće sve češće gledati ove kruzere najviše klase – brodove duge preko 300 metara u luci Kotor", ističe Radović, naglašavajući da će posljedni ovosezonski veći brod - „Pacific Princess“ od oko 30 hiljada bruto-tona, u luku pod zidinama dnevnog grada stići 23. novembra.
Stiže najveći brod koji je ikada uplovio u Crnu Goru >>>
Zavirite u unutrašnjost najluksuznijeg kruzera koji je uplovio u Kotor >>>
Do „pravog“ starta naredne glavne nautičke sezone u martu 2013, kada opet počinju dolaziti veći brodovi, sezonu će „spojiti“ mali kruzeri „Ahena“, „Artemis“ i „Arethusa“ od po 1.200 bruto-tona, jer će oni biti redovni posjetioci Boke i Kotora i tokom predstojećih zimskih mjeseci.
Radović naglašava da će, kada se stvore adekvatni infrastrukturni uslovi instaliranjem tzv. pilon-delfina, odnosno stuba u moru oko 100 metara od kraja rive na Luži za koji će se privezivati najveći kruzeri, te izgradnjom novog putničkog terminala, 2014. stvoriti uslovi da u Kotor, kao što je to već slučaj u Dubrovniku, i tokom zimskih mjeseci dolaze i najveći kruzeri. Iako se najveći dio tako velikih brodova zimi iz Sredozemlja „seli“ na Karibe, jedan broj njih ipak i u zimskoj sezoni radi po Mediteranu, a Dubrovnik je jedna od luka u koje zalaze i pritom privredi tog grada donose veliki novac.
"Iz najava i ugovora koje smo već potpisali za narednu godinu, već sada je uočljiv trend da će kompanije koje su do sada u Boku dolazile sa manjim brodovima od 30 do 50 hiljada bruto-tona, kapaciteta od 750 do 1.300 putnika, dogodine ovdje slati brodove najnovije generacije, mnogo većih dimenzija i kapaciteta. Tako će recimo, američki „Celebrity Cruises“ iz koncerna „Royal Caribeann Cruise Line“ (RCCL), uz nama već dobro poznati kruzer „Celebrity Solstice“, tokom 2012. u Boku dolaziti i sa njegovim brodom-blizancem „Celebrity Equinox“.
Stiže nam i takođe veliki brod kompanije „Princess Cruises“ - kruzer „Ruby Princess“ koji spada u kategoriju „oko 300 metara“, a posebno interesantan nam je još jedan brod iz koncerna RCCL - kruzer „Mein Schiff 1“.
Gotovo sve bitnije svjetske kompanije koje se bave kruzingom su zastupljene u Boki, a „od velikih igrača na tržištu“, jedino još nisu dolazili brodovi čuvenog britanskog „Cunarda“ i američkog „Disney Cruisesa“
On ističe da su gotovo sve bitnije svjetske kompanije koje se bave kruzingom zastupljene u Boki, te da „od velikih igrača na tržištu“, jedino još nisu dolazili brodovi čuvenog britanskog „Cunarda“ i američkog „Disney Cruisesa“.
Mogli bi i Risan i Tivat...
Radović naglašava da je Boka jedinstvena destinacija kada su u pitanju kruzeri i da oni ovdje ne dolaze samo zbog grada Kotora u čijoj se luci zadržavaju, već radi kompletnog doživljaja koje njihovim putnicima pruža plovidba kroz jedini fjord na Mediteranu.
Stoga je Boka u svim anketama koje kompanije sprovode među putnicima svojih brodova, na vrlo visokom mjestu jer putnici ovdje uživaju u svakom trenutku od momenta kada brod ujutro prođe pontu Oštro na ulazu u zaliv, dok se popodne u povratku na otvoreno more, vrati pored nje i Mamule.
Fascinantan niz zaliva koji se nastavljaju jedan na drugi, predivna priroda i elegantne građevine starih ambijentalnih cjelina u Kotorskom zalivu, zvona crkve na ostrvu Gospe od Škrpjela i bijeli lencuni sa prozora starih bokeljskih kuća kojima, po tradiciji, brodove u prolasku još pozdravljaju neki mještani, za putnike sa kruzera ali i posadu i komandni kadar tih brodova je pravo otkrovenje.
Već je zabilježeno nekoliko slučajeva da su kapetani kruzera od mjesnih pilota koji ih sprovode kroz zaliv, tražili da im nađu kakvu staru kamenu kuću pri moru u Boki koju bi oduševljeni kapetan-stranac, kupio i ovdje se nastanio.
"Stoga mislim da smo došli do stepena gdje bi i druge bokeljske luke i pristaništa trebalo staviti u funkciju prijema putničkih brodova. Te „nove-stare“ destinacije nisu kompetitivne sa onim što radi luka Kotor, ali mogu u jednom dijelu izvršiti disperziju brodova i putnika iz Kotora, a koja bi bila komplementarna sa njihovim ambijentom i karakteristikama. Zašto ne bi, recimo, u Risnu ili u Tivtu, bilo moguće primiti neki manji kruzer primjeren uslovima u tamošnjim pristaništima", predlaže Ljubo Radović.
Kada je u pitanju Risan, tamošnja luka već godinama je van funkcije iako bi bez problema mogla primiti brod veličine manjih kruzera tipa „Athena“. Putnici sa takvih brodova svakako da imaju što vidjeti i u samom Risnu gdje su rimski mozaici, arheološke iskopine, ili praistorijski crteži u obližnjim Lipcima, a Perast sa svim svojim palatama, crkvama i ostrvom Gospe od Škrpjela, udaljen je samo par kilometara.
Slično je i u Tivtu čiji su gradski oci, međutim, pod pritiskom investitora iz Porto Montenegra koji se „ježe“ na kruzere, odustali od jednog od najinteresnatnijih predloga za proširenje i rekonstrukciju gradske rive i pristaništa Pine.
Naime, po predlogu tivatskog projektantskog biroa „Axum“ bilo je zamišljeno da se, paralelno sa mulom 1 Porto Montenegra, na nekoliko stotina metara udaljenosti od marine Pitera Manka, na pilonima izgradi slično molo kao nastavak Pina, i na njemu stvori mogućnost da Tivat prima kruzere duge do 180 metara.
Zarada za sve
Prema prošlogodišnjoj analizi Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, turisti sa kruzera, kada dođu u Kotor, potroše u prosjeku oko 43 eura po osobi, a članovi posada broda oko 29 eura.
Gruba računica pokazuje da je dosadašnjih 250 hiljada putnika sa kruzera u Boki, u crnogorsku ekonomiju od početka godine “upumpalo” oko 12,5 miliona eura direktnih prihoda.
Prema prošlogodišnjoj analizi Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, turisti sa kruzera, kada dođu u Kotor, potroše u prosjeku oko 43 eura po osobi, a članovi posada broda oko 29 eura
"Dolazak jednog kruzera daje višestruko multiplicirane pozitivne ekonomske efekte za čitav niz onih koji su uključeni u pružanje usluga brodu, kompaniji i putnicima. Na nama svima je da se što bolje organizujemo i to što više iskoristimo", kaže Radović naglašavajući da je samo tokom boravka “MSC Divine”, bilo angažovano čak 50 autobusa za izlete njenih putnika.
Pod pretpostavkom da nisu svi autobusi bili puni, odnosno da je na izlete otišlo samo 2 hiljade od 3,5 hiljada putnika sa “MSC Divine” koji su kopneni izlet u prosjeku platili 50 eura po osobi, samo po tom osnovu prihodovano je 100.000 eura.
Produžili sezonu na devet mjeseci
Zahvaljujući kruzing industriji, u Crnu Goru organizovano stižu i grupe turista iz zemalja iz kojih, inače, teško da bi mogli očekivati značajniji broj posjetilaca u našim „klasičnim“ vidovima turizma. Ko god prošeta Kotorom kada ovdje uplovi neki kruzer, sa lakoćom će prepoznati gomile japanskih ili turista iz Koreje, Kine, Australije, Kanade, SAD...
Turizmolog i jedan od najboljih poznavalaca ove problematike u Crnoj Gori, dr Milenko Pasinović, u više je navrata do sada isticao činjenicu da su kruzeri produžili turističku sezonu u Boki na devet mjeseci, od marta do novembra, ali i upozorio da se može još mnogo toga učiniti da se potencijali tog segmenta koji bilježi najveći rast u ukupnoj turističkoj industriji naše države, još bolje iskoriste.
Pasinović je ukazivao da treba pod hitno poboljšati lučku suprastrukturu u Kotoru, u ponudu gostima sa brodova uvesti sve lokalne atrakcije, muzeje i slično i obazrivo voditi razvojnu politiku u toj oblasti imajući u vidu fizičko-prostorna ograničenja i specifičnosti Boke kao osjetljivog prostora i destinacije.
Savremeni brodovi ekološki bezbjedni
Iz pukog neznanja i neobaviještenosti, u našoj javnosti i medijima često se provlače priče da kruzeri u Boki ispumpavaju fekalije, zauljene tečnosti i ostavljaju otpad po moru. To ide tako daleko da se kao “zagađenje životne sredine” i “izlivanje fekalija sa broda” predstavljaju čak i slučajevi zamućenja mora ispred Kotora, kada kruzer koji je podigao sidro, potpuno uobičajeno za sve brodove na svijetu, mlazom morske vode iz šmrkova na palubi, pere sidro i sidreni lanac od naslaga mulja kojeg su ovi pokupili na dnu mora.
Vjerovatnoća da će ekološki incident ili zagađenje mora izazvati neki veliki putnički brod mnogo je manja od mogućnosti da nešto slično izazove jahta
"Vjerovatnoća da će ekološki incident ili zagađenje mora izazvati neki veliki putnički brod mnogo je manja od mogućnosti da nešto slično izazove jahta", mišljenje je upravitelja stroja, profesora na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Dubrovniku dr Željka Kurtele. On to ilustruje podatkom da godišnje u Dubrovnik bez ikakvog incidenta u smislu ispuštanja ulja, zauljenih tečnosti ili bacanja otpada u more sa broda, uplovi preko 700 velikih kruzera.
"Na kruzerima su pravila ponašanja i politika ekološke zaštite izuzetno strogi, pa tako kao član posade automatski dobijate otkaz ako u more bacite i sam pikavac cigarete. Veliki brodovi imaju i posebnog oficira čiji je isključivi zadatak briga za ekologiju, a brodovi imaju i posebna postrojenja za obradu i skladištenje svih otpadnih i štetnih materija", ističe Kurtela.
Ovlašćenja “ekološkog oficira” na brodu su tako velika da on može čak odmah smijeniti i samog kapetana, u slučaju da brod izazove neki značajniji ekološki incident. Moderni kruzeri su u ekološkom smislu daleko napredniji od bilo kojeg grada u Crnoj Gori sigurno, a nerijetko i u cijeloj Jugositočnoj Evropi. Čitav brod je potopuno zatvoren sistem, pa fekalne vode idu u posebne tzv. crne tankove u kojima se u njih stavljaju određene vrste bakterija koje doprinose bržem razlaganju čvrstih materija.
Ovlašćenja “ekološkog oficira” na brodu su tako velika da on može čak odmah smijeniti i samog kapetana, u slučaju da brod izazove neki značajniji ekološki incident
Čvrste materije se ubacuju u tzv. incinerator i spaljuju zajedno sa ostalim čvrstim otpadom, a dim iz icineratora, kao i izduvni gasovi iz brodskog mapinskog prostora, prolaze filtraciju i adekvatan tretman prije ispuštanja u atmosferu, tako da najnoviji kruzeri sa lakoćom ispunjavaju “euro” norme o količini štetnih materija u izduvnim gasovima.
Bonus video:
