Potrošači su već uveliko navikli da na raznim proizvodima piše “Made in China”, ali je tržište hrane do sada ipak bilo rezervisano za države iz okruženja.
Kineska industrija se u međuvremenu razvila i prepravila evropsko tršite hranom, pa se i u razvijenim zemljama poput Njemačke i Francuske mogu naći bijeli luk i pirinač sa kineskih polja ili losos koji je pakovan u toj zemlji Dalekog istoka. Popularan je i kikiriki iz te države, kao i pečurke.
Jeftinija roba i veća proizvodnja pogoduju gotovo svim snabdjevačima hrane da iz te daleke države nabave potrebne količine. Jedini problem je što u prozivodnji koriste velike količine pesticida i antibiotika, kako bi hrana mogla da opstane dalek put do trpeze Evropljana.
U Evropskoj uniji su od početka godine registovali čak 282 proizvoda porijeklom iz Kine, a koji nije zadovoljavao standarde kvaliteta. Sa tom cifrom, proizvodi iz te države su najčešće povlačeni proizvodi sa tržišta kada je u pitanju Evropski sistem brzog upozoravanja (RASFF), koji prati i Crna Gora.
U Crnoj Gori, iako je registrovan uvoz proizvoda iz te države, nije registrovano niti jedno odstupanje od standarda. Slična situacija je i u susjednim državama, gdje je svega nekoliko proizvoda porijeklom iz prve rastuće ekonomije na svijetu povučeno sa tržišta zbog neispravnosti.
"Od kineskih proizvoda u Crnu Goru se najviše uvozi pasulj (215.000 kilograma) od čega je 44.000 reeksportirano za Srbiju i bijeli luk (165.000 kilograma) od čega je 140.000 takođe reeksportirano za Srbiju. Od ostalih proizvoda uvozi se još i kesten, kikiriki i začini. Za pošiljke iz Kine nijesu utvrđene nepravilnosti niti prilikom uvoza u Crnu Goru niti prilikom reeksporta za Srbiju", navodi Fitosanitarna inspekcija Uprave za inspekcijiske poslove.
Sličan odgovor je „Vijestima“ stigao i iz Zdravstveno-sanitarne inspekcije: „Hrana iz uvoza, kao i ona porijeklom iz Kine, kontroliše se prije carinjenja na osnovu zahtjeva uvoznika ili špeditera, a takođe se vrši nadzor u unutrašnjem prometu. U prvih devet mjeseci ove godine nije bilo neispravnih uzoraka porijeklom iz Kine”.
Najveći problem sa kines kim prehrambenim proizvodima je sredina u kojoj se uzgajaju, što ponekad uključuje prekomjernu upotrebu otrovnih pesticida za usjeve i antibiotika za životinje.
Mediji su objavili da se 2008. godine oko 300.000 beba u Kini razboljelo od mlijeka u prahu koje je sadržalo hemikaliju melamin. Kineski proizvođači su mlijeku u prahu dodali tu supstancu, koja je posebno štetna za bubrege. Kineski proizvođači su takođe prodavali grašak obojen u zeleno, koji je gubio boju prilikom kuvanja, i kupus koji je sadržao kancerogeni formaldehid. Potom, objelodanjen je i slučaj sa jestivim uljem koje je korišteno u restoranima, ponovo prerađivano, sipano u flaše i prodavano.
Bilo da je razlog preplavljenost tržišta kineskim proizvodima povoljnije cijene ili posljedica rastućeg razvoja, stručnjaci savjetuju potrošačima oprez pri kupovini svih, pa i proizvoda iz Kine.
Iz Nacionalnog savjeta za hranu, koji je zadužen za procjenu rizika, navode da su rezultati kontrola hrane, bilo uvezene ili domaće, u Crnoj Gori na zadovoljavajućem nivou.
Predsjednica Savjeta prim. dr Ljiljana Žižić, kazala je da je u prvih devet mjeseci Zdravstveno-sanitarna inspekcija analizirala 898 uzoraka hrane iz uvoza.
"Samo četiri uzorka nijesu odgovarala propisanim zahtjevima, što se može smatrati zadovoljavajućim stanjem", kazala je ona i naglasila da se hrana iz uvoza nakon stavljanja u promet opet provjerava kroz redovne ili vanredne inspekcijske kontrole.
Žižić se osvrnula na kontrole mlijeka u Crnoj Gori i objasnila da laboratorija za mljekarstvo Biotehničkog instituta analizira kvalitet sirovog mlijeka iz svih mljekara u Crnoj Gori dva puta mjesečno od svih kooperanata, te da su rezultati na zadovoljavajućem nivou.
"U Crnoj Gori se posljednjih godina sprovodi monitoring pesticida u hrani biljnog i životinjskog porijekla iz domaće proizvodnje. Ovaj monitoring sprovodi se po prethodno utvrđenom programu i obuhvata hranu koja je u većini zastupljena u ishrani stanovništva na ovom području, a rezultati dosadašnjih ispitivanja nijesu pokazali odstupanja u odnosu na propisane uslove", kazala je ona.
Takođe, ona navodi da je praćenje RASFF sistema obaveza organa koji vrše upravljanje rizikom.
"Radi blagovremenog informisanja o stanju u oblasti bezbjednosti hrane u Evropi i Savjet za hranu prati informacije i preko ovog sisitema i preko EPISOUTH mreže epidemiologa mediteranskih zemalja, što omogućuje da se pravovremeno reaguje i napravi realna procjena rizika po konzumente u zemlji", kazala je ona.
Sporne banane iz Ekvadora i kafa iz Brazila
U prvih devet mjeseci ove godine fitosanitarni inspektori su pronašli manje pošiljki, koje su odstupale od propisa i standarda, u odnosu na prethodne godine.
"Zbog povećanog prisustva štetnog organizma uništeno je 237.000 kilograma banana iz Ekvadora, 3.000 kilograma sirove kafe iz Brazila, 21.000 kilograma pirinča iz Vijetnama, 3.000 kilograma ječma iz Srbije, 23,45 kilograma pečuraka iz Srbije, dok je izvozniku iz istog razloga vraćeno 10.000 kilograma pšenice iz Srbije i 10.000 kilograma kukuruza iz iste države", nalazi su inspektora.
Zdravstveno-sanitarni inspektori su imali 9.957 inspekcijskih pregleda, pri čemu je utvrđena 2.271 nepravilnost, što je 22,8 odsto u odnosu na broj izvršenih pregleda.
"Najčešće nepravilnosti su one koje se odnose na izlaganje proizvoda, zatim na nepoštovanje temperaturnog režima prilikom izlaganja i prodaje, na istekle rokove upotrebe, neposjedovanje dokaza o zdravstvenoj sposobnosti osoba koje rukuju hranom i na neposjedovanje odobrenja za proizvodnju i promet hrane", piše u odgovoru Zdravstveno-sanitarne inspekcije.
Zbog isteklog roka za upotebu hrane, oštećene ambalaže i izmijenjenih vidljivih senzorskih svojstava, inspektori su naredili uništavanje 248 kilograma/litara hrane, a zbog neposjedovanja propisanih deklaracija i dokumentacije stavljeno je privremeno van prometa četiri puta veća količina hrane.
Deklaracije - zamke za potrošače
Ono na što upozoravaju potrošači jeste i neodgovaranje sastava proizvoda deklaraciji, ali Zdravstveno-sanitarna inspekcija nije imala nijedan slučaj odstupanja sastava u odnosu na deklarisani kvalitet.
Oprez nije na odmet budući da je bitno da stvaran sastav proizvoda odgovora deklaraciji i zbog moguće alergije potrošača na određene materije. Prilikom svake trgovine treba obratiti pažnju na svaki detalj na proizvodu, a naročito na deklaraciju jer se u tom dijelu često kriju brojne nepravilnosti.
Deklaracija na proizvodima treba da bude jasna, vidljiva i da sadrži sve podatke o proizvođaču i proizvodu, sa adekvatnim prevodom. Zakonom o zaštiti potrošača je propisana sadržina deklaracije.
Galerija
Bonus video:
