Država Crna Gora je, kako su “Vijestima” kazali u Ministarstvu pravde, u posljednjih pet mjeseci pomogla vjerske zajednice sa ukupno oko 90 hiljada eura.
"No osnovu zahtjeva iz programa zaštite ljudskih prava, Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi data je pomoć u iznosu od 36 hiljada eura, Mitropoliji crnogorsko-primorskoj 5 hiljada eura, Jevrejskoj zajednici 5 hiljada eura, Kotorskoj biskupiji 42 hiljade, a Islamskoj zajednici 2 hiljade eura", saopštili su iz Ministarstva.
Vjerske zajednice, međutim, uglavnom izražavaju nezadovoljstvo količinom i vrstom pomoći koju dobijaju od države.
Od juna kod Ministarstva pravde
Iz Ministarstva su saopštili da je “uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, propisano da Ministarstvo pravde i ljudskih prava vrši poslove uprave koji se, između ostalih nadležnosti, odnose i na odnose države sa vjerskim zajednicama”
"Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica propisuje mogućnost davanja materijalne pomoći vjerskim zajednicama. Takođe se propisuje da se Odlukom kojom se dodjeljuje pomoć može odrediti i svrha u koju se pomoć ili njen dio može upotrijebiti. Rebalansom budžeta u 2012. godini program - zaštita ljudskih prava -3261 prešao je u nadležnost Ministarstva pravde i ljudskih prava početkom juna.
Od tog perioda do danas ovom Ministarstvu obratile su se za materijalnu pomoć: Crnogorska pravoslavna crkva, Mitropolija crnogorsko primorska, Jevrejska zajednica Crne Gore, Kotorska biskupija, Katolički županijski ured Sveti Ante i Islamska zajednica. Dakle, riječ je o materijalnoj pomoći koja se dodjeljuje po proceduri koja je uslovljena podnošenjem zahtjeva ovom ministarstvu. O podnošenju zahtjeva, ministarstvo je dužno provjeriti opravdanost zahtjeva, mogućnost dodjele sredstava i činjenicu da li je vjerska zajednica upisana u skladu sa procedurom koja je propisana Zakonom o vjerskim zajednicama ", kazala je “Vijestima” portparol Ministarstva pravde Ana Radusinović, uz opasku da Ministarstvo pravde i ljudskih prava ne raspolaže podacima koliko je ranije, do juna 2012. godine, do tada nadležno ministarstvo dalo sredstava po ovom osnovu.
CPC traži manastire
U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi potvrđuju da su nadležnom državnom organu podnijeli nekoliko zahtjeva za pomoć, te da su od juna dobili iznos od 36 hiljada eura. Ipak, mitropolit Mihailo još jednom je izrazio nezadovoljstvo pravnim položajem zajednice na čijem je čelu.
"Crkvama i manastirima u našoj državi, kako je poznato, još upravlja SPC u Crnoj Gori. Pošto nam je onemogućeno da koristimo crkve, po tom osnovu nijesmo u mogućnosti da se finansiramo. Crnogorska pravoslavna crkva se finansira iz donacija i dobrovoljnih priloga donatora i dobrotvora iz zemlje i dijaspore - kazao je za “Vijesti” Mihailo.
On smatra da postojeća zakonska rješenja nijesu dobra.
"Očekujemo da će donošenjem novih biti omogućeno CPC da koristi crkve i manastire i ostvaruje finansiranje na taj način. Finansiranjem iz korišćenja crkava i manastira crkva bi pomagala sebe i pojedine projekte u korist države i građana", istakao je on.
Islamska zajednica u Crnoj Gori je iz državnog budžeta finansirana sporadično, kažu u IZ.
"Iz budžeta dobijamo simbolično, malim donacijama za uređenje grobalja, pojedinih vjerskih objekata i slično, dok su u pojedinim gradovima djelimično finansirane uplate vjerskim službenicima za doprinose PIO fondu. Islamska zajednica u Crnoj Gori se finansira donacijama vjernika iz Crne Gore, povremeno iz dijaspore, godišnjim simboličnim članarinama na opštinskom nivou, i kroz određene, jednokratne donacije institucija, organizacija i fondacija iz islamskog svijeta. Tom vrstom pomoći se najčešće finansira gradnja vjerskih objekata, ali ne i konkretan rad Islamske zajednice na vršenju misije zbog koje postoji", kazao je “Vijestima” Enis Burdžović iz IZ.
On smatra da ne postoje valjane zakonske odredbe koje u dovoljnoj mjeri tretiraju pitanje finansiranja rada vjerskih zajednica i institucija.
Burdžović smatra da ne postoje valjane zakonske odredbe koje u dovoljnoj mjeri tretiraju pitanje finansiranja rada vjerskih zajednica i institucija
"Zato Islamska zajednica, a pretpostavljamo i neke druge vjerske zajednice, biva prisiljena da finansira svoj rad dobrovoljnim prilozima i milostinjom vjernika. Nova, sveobuhvatnija zakonska regulativa koja bi vjerskim zajednicama ponudila valjana rješenja kojima bi finansijski na godišnjem nivou ravnopravno bile pomognute vjerske zajednice, bila bi osnova trajnog rješenja. Zajednice čija je suština djelovanja opšte dobro svih građana ove zemlje, zaslužuju ozbiljniju zakonsku osnovu finansiranja", zaključili su u Islamskoj zajednici.
Biskupiji novac za ekumenski centar
Iako su iz Ministarstva pravde saopštili da je Kotorskoj biskupiji dodijeljeno 42 hiljade eura pomoći, don Pavao Medač iz Biskupije rekao je „Vijestima“ da ne zna za mogućnosti pomoći iz budžeta. Pomoć o kojoj Ministarstvo govori odnosila se, naime, na izgradnju i osnivanje ekumenskog centra.
"Nije nam poznato da postoji bilo koji način mogućnosti finansiranja crkve iz budžeta. Tako da nismo ni primili nikakav novac od strane budžeta za finansiranje Kotorske biskupije. Potrebe ove biskupije finansiraju se isključivo od dobrovoljnih priloga vjernika i dobivenih donacija. Za sve projekte obnove naših crkava, koje su redovno kulturni spomenici, traže se donatori i tu se pomoć traži i od Ministarstva kulture. Kolika su to sredstva za ovu godinu bila nije mi poznato ali se to takođe ne može smatrati finnsiranjem vjerske zajednice", kaže Medač, i dodaje da sveštenici Kotorske biskupije nisu zdravstveno i penziono osigurani , te da do sada nijesu pronašli način “kako bi to riješili”.
"Što se tiče naših socijalno humanitarnih oblika pomoći, mi uglavnom tražimo pomoć i donacije od zapadnih zemalja i onda to dijelimo siromašnima u Crnoj Gori. Dakle, ni ti projekti nisu podržavani iz budžeta. Obnove crkava tu ne smijemo staviti jer to se ne odnosi na Crkvu kao vjersku zajednicu nego na obnovu kulturnih spomenika", kazao je u ime kotorske biskupije Medač.
Mitropolija nezadovoljna zbog PDV-a
Mitropolija crnogorsko-primorska je u ovoj godini iz budžeta dobila 13.779,08 eura u dvije tranše, precizan je sveštenik Mitropolije Predrag Šćepanović.
"Ovaj novac se uplaćuje po osnovu penzionog i zdravstvenog osiguranja jednog malog broja sveštenika, a manjim dijelom za obnovu pojedinih seoskih crkava.
Mitropolija kao neprofitna organizacija, tj.organizacija koja svoj prihod ne troši individualno, već ga dijeli osobama u stanju socijalne potrebe ( finansijskim pomoćima, kao i dijeljenjem 250 obroka dnevno preko Narodnih kuhinja u Podgorici i na Cetinju), i upotrebljava ga za obnovu zapustjelih crkava i manastira, finansira se najvećim dijelom od priloga vjernika, a jednim manjim dijelom od prodaje ikona, svijeća, knjiga i drugih predmeta duhovne sadržine koji prilikom nabavke prolaze carinske i druge procedure. Ti prihodi nijesu višemilionski kako neki klevetnički tvrde, jer da je tako zar bi se Hram u Podgorici gradio 20 godina, Radio Svetigora bila na ivici egzistencije, ogroman broj sveštenika i vjerskih službenika bili podstanari i nemali zdravstveno osiguranje", ističe Šćepanović.
On je izrazio nezadovoljstvo time što, kako je rekao, svi privredni subjekti imaju pravo odbitka ulaznog PDV-a , jedino Crkva i tradicionalne vjerske zajednice ne mogu da koriste te benefite.
"Kada je riječ o ugostiteljskim objektima Crkve (dva duhovna centra), oni predstavljaju klasični način zadovoljenja potreba vjernika: posna hrana koja se tamo služi, mogućnost čitanja molitava prije i poslije jela, predavanja na duhovne teme – sve ove aktivnosti nisu moguće ni u jednom drugom ugostiteljskom objektu. Ističem da se nabavka namirnica za spremanje jela vrši u prodajnim objektima u Crnoj Gori po cijenama u koje je uračunat PDV. Mitropolija ne direktno, već indirektno, nabavkom proizvoda prilikom čije kupovine se plaća tzv. ulazni PDV (koji se ne vraća po isteku 15. u narednom mjesecu) povećava budžetske prihode", kaže Šćepanović.
Problem, smatra on, nijesu toliko neadekvatna zakonska rješenja, koliko nemogućnost njihove implementacije u privrednom životu.
"Posebna problematika su zakoni o PDV-u i o prometu nepokretnosti. Zakonom o PDV-u se propisuje da su vjerske usluge i promet proizvoda neposredno povezane sa njima oslobođene plaćanja PDV-a. Ovaj član Zakona se u minimalnom obimu i implementira (do sada se primjenjivao jedino na nabavku zvona, krstova i ikona). Osmovjekovna Mitropolija crnogorsko-primorska kao pravno lice koja ima svoj PIB (matični broj ) i PDV broj, plaća poreze prilikom uvoza 99 odsto proizvoda, nabavke građevinskih i drugih materijala (neophodnih za gradnju i obnovu hramova i drugih objekata potrebnih za zadovoljenje potreba vjernika, prometa nepokretnosti (kada neki građanin za pokoj duše svojih najbližih pokloni crkvi zemlju ), a tog poreza su oslobođene nevladine organizacije osnovane posljednjih desetak godina. PDV sistem u Crnoj Gori opterećuje najviše Pravoslavnu crkvu i vjerske zajednice Rimokatoličke crkve i Islamske zajednice, koje plaćaju izlazni PDV, ali nemaju pravo odbitka ulaznog PDV-a i stvaranja poreskog kredita koji bi u narednom periodu smanjivao poresku obavezu", istakao je Šćepanović.
"Posebna problematika su zakoni o PDV-u i o prometu nepokretnosti"
Mitropolija i dvije eparhije SPC su Crnoj Gori, dodaje on, platili su za posljednjih dvadesetak godina ogromne sume na ime poreza, posebno kad su u pitanju izgradnja i promet nekretnina.
"Hiljade vjernika u Podgorici, Baru, Beranama i drugim gradovima imaju vjersku potrebu da prisustvuju i učestvuju u bogosluženjima i za to je potrebno izgraditi velike hramove koji se i grade u pomenutim gradovima. Zar nije u svrhu zadovoljenja tih potreba i nabavljeni građevinski, elektro, vodoinstalacioni i drugi materijal koji se ugrađuju u supstancu tih hramova i zašto se na pomenuti materijal plaća izlazni PDV kad je krajnji korisnik vjernik i građanin koji zadovoljava vjerske potrebe bez plaćanja Crkvi", pita se na kraju Šćepanović.
Galerija
Bonus video:
