Dok se u Sloveniji za zdravstvo po stanovniku izdvaja oko 1.400 eura, taj iznos u Crnoj Gori je oko 260 eura. U Srbiji se izdvaja 10 eura više, dok je u Hrvatskoj taj iznos oko 700 eura. U Makedoniji je ta cifra oko 180 eura po stanovniku, saopšteno je na današnjem okruglom stolu o održivosti zdravstvenog sistema.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Kenan Hrapović kazao je da je finansiranje crnogorskog Fonda iz trezora pogrešno, ne ostavlja autonomiju toj instituciji, i dovodi u pitanje dostupnost zdravstvene zaštite.
Prema njegovim riječima, ukoliko bude usvojen budžet za zdravstvo u visini od 163 miliona eura, što je za 8,5 miliona manje od traženog iznosa, održivost zdravstvenog sistema je dovedena u pitanje.
TV Vijesti, Ana Manojlović
"Ministarstvo finansija ima dijemetralno suprotan stav kada je u pitanju finansiranje Fonda. Riječ je o finansiranju koje je napušteno u većini evropskih država, gdje su fondovi zdravstva nezavisne instutucije koje raspolažu svojim novcem", kazao je Hrapović.
Učesnici su jednoglasno poručili da sadašnji, trezorski način finansiranja Fonda nije dobro rješenje. Postavljeno je i pitanje da li će Ministarstvo finansija izaći pred građane i objasniti zašto u narednoj godini neće imati u potpunosti dostupnu zdravstvenu zaštitu, zbog smanjenja budžeta zdravstvu, ali predstavnici resora Milorada Karnića nijesu odgovorili.
"Planirali smo 163 miliona za zdravstvo, takva je situacija, kriza, prihodi... Projekcije za sljedeću godinu se uklapanju u ono što smo mi projektovali”, kazala je savjetnica Tamara Gačević.
Ona je naglasila da su raspravljali o preraspodjeli budžeta, ali su se ipak odlučili da od narednog budžeta uvedu i strožiju kontrolu, kada će usliejditi nova klasifikacija.
Hrapović je odgovorio da to pokazuje koliko su različiti stavovi dvije strane: “Raskorak između potreba i mogućnosti da se one zadovolje dovodi po finansijskog pritiska na zdravstvene ustanove i njihovo poslovanje, kao i deficit Fonda za zdravstveno osiguranje”.
Ako se Fond nađe u nekim finansijskim problemima, nema mogućnosti rebalansa budžeta, već će sve to zavisiti od državnog rebalansa.
Ako se Fond nađe u nekim finansijskim problemima, nema mogućnosti rebalansa budžeta, već će sve to zavisiti od državnog rebalansa
On je naglasio da konačan budžet ustanova za svaku godinu treba da zavisi od toga koliko pacijenata su oni u mogućnosti da privuku i liječe na zadovoljavajući način.
Negativno iskustvo sa takvim funkcionisanjem imaju i rukovodioci ustanova. Direktor Kliničkog centra dr Milan Mijović pitao je zbog čega sjedi na tom mjestu, ako 91 odsto njegovo posla već unaprijed određuje trezor.
"Predviđeno nam je oko 900.000 eura za mazot, a nama je potrebno 1,2 miliona eura. Kako da radim taj posao, a nemam mogućnost da sa Fondom uštedim”, pitao je Mijović.
On je ukazao da je moguće preusmjeravanje novca, ali da je to “komplikovan posao”.
"Poslali smo 24. marta Ministarstvu finansija zahtjev za preumjerenje novca, a odobrenje smo dobili u septembru”, kazao je on.
Predstavnica radnika, dr Ljiljana Krivokapić pitala je Hrapovića na koji način planira da ispoštuje sve planirano za narednu godinu.
“Na kojin način planirate da ostvarite obaveze iz ugovora sa stomatolozima, sa privatnicima uključenim u Mrežu zdravstvenih ustanova, viškove na sekundarnom nivou, objedinjenu transfuziju, hitnu pomoć, dohotke zaposlenih, a da ne pominjemo kontinuiranu zdravstvenu edukaciju”, kazala je Krivokapić.
Lukšić nije došao
Svoja iskustva su predstavili i predstavnici fondova zdravstva Srbije, Hrvatske, Slovenije i Makedonije, koji su jednoglasni da je finansiranju tog sistema potrebna autonomija.
Direktor Fonda zdravstva Slovenije Samo Fakin kazao je da u toj državi Fond potpuno autonoman, i da se finansira od novca koji građani uplaćuj za doprinose, kao i od raznih proreza i taksi.
"Stručnjaka ekonomike zdrastva nema puno, i potrebno ih je angažovati kako bi oni sagledali cio sietem", kazao je on.
Tihomir Strizrep iz Hrvatskog Fonda zdravstva poručio je da se na taj način ne ispunjava svrha prikupljanja doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Poziv za učešće u diskusiji upućen je i predsjedniku Vlade Igoru Lukšiću, ali se on nije odazvao.
Bonus video:
