Direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović poručila je juče da Crna Gora treba da zatraži međunarodnu zaštitu zbog najavljenih gradnji hidroelektrana u regionu, ukoliko su susjedne države potpisnice ESPOO konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu.
Govoreći o energetskim projektima koje su najavile Srbija i Bosna i Hercegovina na Limu i Drini, o čemu nijesu zvanično obavijestile ni konsultovale Crnu Goru, Pejović je kazala da, ako susjedi nijesu potpisnici ESPOO konvencije, treba iskoristiti sve diplomatske veze i medijske pritiske kako bi se riješio taj problem.
“Ukoliko su potpisale konvenciju treba tražiti i međunarodnu zaštitu, jer ne smijemo dozvoliti da crnogorski građani trpe posljedice i budu kolateralna šteta razvojnih planova nekih drugih država”, kazala je ona na koferenciji za novinare povodom Predstavljanja preporuka za stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, sa osvrtom na planiranje hidroenergetskih objekata.
Na pitanje novinara da li to znači da je, ako susjedi nijesu potpisnici ESPOO konvencije, Crna Gora bespomoćna i mora da trpi njihovu samovolju, Pejović je kazala da "otprilike tako ispada".
"U tom slučaju ne možemo koristiti međunarodne instrumente pritiska, ali možemo koristiti sve državne instrumente i diplomatske odnose. Mi ne sprečavamo ničiji razvoj, već se dogovaramo, a to možemo uraditi i mimo međunarodnih propisa. Treba biti beskompromisan u svemu tome".
Pejović je juče pomenula i projekat istraživanja nafte i gasa na crnogorskom primorju koji je, kako je kazala, u najranijoj fazi
"Ja ne znam što Crnu Goru i građane treba da opomene nakon poplava o tome šta nam se sve može desiti pored elementarnih nepogoda, pa ne treba dodatno produkovati probleme time što ćemo ćutati na ono što nam se u okruženju dešava", kazala je Pejović.
Koordinatorka za životnu sredinu u NVO "Grin houm" Nataša Kovačević istakla je da situacija nastalu zbog hidroenergetskih planova država regiona traba ispitati zbog građana i države.
"Naša država kao da nema jasan pravac razvoja koji je nekada bio postavljen samim proklamovanjem Crne Gore kao ekološke države. Još nam nije jasno da li želimo da budemo država koja je izvoznik energije ili država kojoj će biti važan održivi razvoj i turizam", ocijenila je Kovačević.
Ona smatra da je prioritetno da se saniraju gubici u energetskoj mreži koji idu do čak 35 odsto ili da se uloži u energetsku efikasnost i alternativne izvore energije.
Profesor Prirodno–matematičkog fakulteta Danilo Mrdak ocijenio je da planovi u državama regiona predstavljaju primjer kako se evropska praksa i potpisani dokumenti ne poštuju.
"Da je sve to poštovano ne bismo sada bili u situaciji da moramo da pišemo kancelariji za Espoo konvenciju i da moramo da koristimo druge mehanizme. Nepoznat nam je sadržaj projekta, način gradnje i jedino što možemo da budemo zadovoljni je što se radi o projektima koji se nalaze nizvodno, tako da se nadamo da do nekih katastrofalnih posljedica ne moze doći", kazao je on.
Slijedi analiza uticaja istraživanja nafte i gasa
Pejović je juče pomenula i projekat istraživanja nafte i gasa na crnogorskom primorju koji je, kako je kazala, u najranijoj fazi.
"U Ministarstvu ekonomije razmatraju raspisivanje tendera za izradu strateške procjene uticaja na životnu sredinu. Kada dokumentacija bude završena, označiće se djelovi teritorijalnih voda u okviru kojih će se raditi istraživanja", kazala je ona.
Ona je rekla da planska dokumentacija i međunarodni dokumenti obavezuju da se prvo naprave procjene i dodatna istraživanja, a biće korišćena i međunarodna iskustva kada je procjena uticaja na obalu u pitanju.
Bonus video:
