Odbijanjem zahtjeva za preispitivanje odluke Upravnog suda, Vrhovni sud je stavio tačku na višemjesečnu pravnu bitku vlasnika “Zetagradnje” i Blagote Radovića protiv Notarske komore zbog odluke da kupcima stanova u okviru državnog projekta “1000+1” stan kupoprodajne ugovore, u formi notarskog zapisa, sačinjavaju svi, a ne samo notarka Lidija Klikovac, koju je izabrao Radović.
Vrhovni sud je ocijenio da je Upravni pravilno primijenio zakone, što je jedan od najuticajnih podgoričkih građevinara odbačenim zahtjevom osporavao.
Spor između Radovića i Notarske komore nastao je nakon, što je Ministarstvo pravde, krajem prošle godine, naložilo Komori da u okviru tog projekta za 50 odsto snize notarske usluge sačinjavanja ugovora, a obrazloženje je bilo da se kupcima tih stanova pomogne tako što će im se smanjiti dodatno finansijsko opterećenje.
Nakon toga Skupština Notarske komore jednoglasno je 14. decembra 2011. godine, donijela “odluku solidarnosti” da “1000+1” ugovor sačinjavaju svi notari sa spiska komore. Novac za notarske zapise bili su dužni da daju kupci stanova, a ne investitor.
Prema informacijama “Vijesti”, osim što je inicijativa ministarstva dobila epilog na sudu, pokrenut je disciplinski postupak protiv notarke koju je “izabrao” Radović i koji još nije doveden do konačne odluke. Vlasnik “Zetagradnje” insitirao je da taj posao svi kupci stanova obave kod notarke Klikovac jer su kod nje navodno bila “deponovana dokumenta” u vezi sa projektom.
U presudi Vrhovnog suda od 19. oktobra potvrđen je stav Upravnog suda da je odluka Notarske komore zakonita. Suština te odluke je bila da građani ugovore zaključuju kod notara kojem to po rasporedu pripada i tada bi cijena bila 150 eura.
U slučaju da neće, već da žele da ugovor zaključe kod notara kojeg sami biraju, ne bi bilo popusta i cijena bi bila 300 eura.
Radović je pred Upravnim sudom i kasnije pred Vrhovnim osporio zakonitost te odluke Notarske komore. Isticao je da je, kao investitor, podržao popust od 50 odsto ali da su odluke kojima se “korisnici projekta uslovljavaju da notarske zapise ostvare kod notara prema određenom rasporedu, sporne i nezakonite jer Komora, umjesto mjesne nadležnosti notara određuje nijihovu nadležnost prema strankama”.
Krajem decembra prošle godine Marković je u intervjuu “Vijestima” rekao kako notarijat nije išao naruku građevinskim i nekim drugim lobijima
Prema informacijama “Vijesti”, Radović je bitku “svi kupci kod jednog notara” i mimo suda žustrim dopisima vodio sa Notarskom komorom, a nakon kojih se u “spor” umiješao i ministar pravde Duško Marković, čije je ministarstvo nadzorni organ Komore.
Marković je 23. aprila ove godine, na prigodi povodom godišnjice Notarske komore, upozorio da notarijat nije samo biznis i da “ne može biti isključivo dobra alternativa za kućni budžet, kao i da notar mora polaziti od osnovne premise da radi u interesu države i građana”.
“Kao što smo se usprotivili da preduzeća i pojednici imaju svoje notare kao servis, tako nećemo dozvoliti da notari imaju svoje firme i svoje pojedince”, poručio je tada Marković.
Krajem decembra prošle godine Marković je u intervjuu “Vijestima” rekao kako notarijat nije išao naruku građevinskim i nekim drugim lobijima.
Predsjednica Notarske komore Tanja Čepić-Mugoša nije željela da komentariše nedavnu presudu Vrhovnog suda, objašnjavajući da je taj problem prevaziđen
On je tada rekao da je “procedura verifikacije ugovora nešto kompleksnija od obične ovjere potpisa, kojima se mogao i prodati stan u zgradi koja još nije ni projektovana”: “Kada se takav ugovor ovjerava kod notara, morate imati i dokaz o zgradi, o vlasništvu, stepenu izgrađenosti, građevinsku dozvolu. Više građevinari ne mogu prodavati nepostojeći stan, to je sada problem”, rekao je tada Marković.
Predsjednica Notarske komore Tanja Čepić-Mugoša nije željela da komentariše nedavnu presudu Vrhovnog suda, objašnjavajući da je taj problem prevaziđen.
Ponudio je neubjedljive dokaze o ugroženoj slobodi poslovanja
Osim što je tražio da se odluka Komore poništi, vlasnik “Zetagradnje” prvom tužbom tražio je obeštećenje od 10.560 eura zbog šete koja je “nastala obračunom faktura notara u skladu sa donijetom odlukom”.
Zatim je taj zahtjev povećao na 50.000 eura. Upravni su je presudio da Radović nije dokazao da je odluka Skupštine Komore donijeta na njegovu štetu. Tvrdio je da je donijetom odlukom došlo do opstruiranja ustaljenog načina poslovanja između kupaca i notara, odugovlačenja planirane dinamike zaključenja ugovora i do povrede ustavnog načela slobode preduzetništva i privređivanja.
Iz Komore su tvrdili da on nije pozvan da tuži zbog te odluke organa Komore, kao i da nije povrijeđeno bilo koje pravo kupaca stanova.
“Osporenom odlukom, donijetom zbog ekonomskog i socijalnog aspekta Projekta, kupcima stanova data je mogućnost da koriste pogodnost smanjenja notarske naknade čime, po ocjeni ovog suda, nije povrijeđeno nijedno pravo ili na zakonu zasnovan interes tužioca koji, kao investitor i prodavac stanova u konkretnom Projektu, nije obveznik plaćanja notarskih usluga”.
“Ometanje ustaljenog načina poslovanja i odugovlačenje planirane dinamike raspodjele stanova od strane “Zetagradnje”, kao investitora, nijesu okolnosti niti razlozi koji ga legitimišu na podnošenje tužbe u ovoj stvari”, presudile sudije Upravnog suda, koji vodi Branislav Radulović. U Upravnom sudu su ocijenili i da je Radović ponudio neubjedljive razloge u prilog tvrdnji o pretrpljenoj šteti i ugroženoj slobodi preduzetništva.
Nikad nikoga nijesam favorizovao
Vlasnik “Zetagradnje” Blagota Radović negira da je ikada favorizovao bilo kog notara.
“Nikada ni u poslu ni u bilo čemu drugom nijesam nekoga favorizovao. Zašto bih ja favorizovao bilo kog notar, za mene su svi isti jer svi imaju licence. Meni je bitno da se završi posao, a ko će to uraditi treba da odredi onaj ko plaća. Kada je riječ o tom sporu ja sam i tada i sada bio na stanovištu da kupac stana treba za svoje pare da bira notara”, kaže Radović za “Vijesti”.
On negira da je tražio da sve poslove notara za kupce njegovih stanova završava notar Lidija Klikovac.
Notarka Lidija Klikovac kaže sa se pomenuti spor ne dotiče nje lično
“To nije istina i nije rađeno preko jednog notara nego preko notara kojeg kupac izabere. Ja sam od prvog dana na tom stanovištu. I sada jednako mislim i kažem da onaj ko daje novac treba da bira notara i svoju poravnu sigurnost”, kaže Radović.
On dodaje da mu je neprihvatljivo bilo čije stanovište, makar to bila i Notarska komora, da građaninu neko drugi, a ne on, treba da bira notara.
Klikovac: Komora ne može da nameće notare
Notarka Lidija Klikovac kaže sa se pomenuti spor ne dotiče nje lično.
“Riječ je o sporu Notarske komore i Zetagradnje koja je tražila da zajedno sa svojim strankama može da bira notara kod kojeg će da završe posao. Kod notara stranke dolaze saglasnom voljom i postoji samo jedan član Zakona koji ostavlja mogućnost notaru da vrati stranku, ukoliko traži nešto što je nezakonito. Zbog toga je neprihvatljivo stanovište da neko nekome nameće notara. To ne treba da radi ni komora”, kazala je Klikovac.
Ona je naplaćivala usluge po sniženoj cijeni, a razliku joj je isplatio Radović iz svoje kase, a zatim tužio državu da mu isplati taj novac
Prema informacijama "Vijesti", Radović je sve kupce stanova koji su sa njim, kao investitorom imali kuporodajne ugovore, upućivao u kancelariju notarke Klikovac, pa je tako nekoliko stotina zapisa ona sačinila.
Klijenti ostalih investitora išli su kod notara sa spiska Komore, kako je predviđala oduka. Kontrolom koja je obavljena, saznaju "Vijesti", utvrđeno je da Klikovac nigdje u zapisima nije unijela naznaku da je klijente informisala o odluci Notarske komore.
Ona je naplaćivala usluge po sniženoj cijeni, a razliku joj je isplatio Radović iz svoje kase, a zatim tužio državu da mu isplati taj novac. Zbog nepoštovanja odluke Notarske komore, protiv Klikovca je pokrenut disciplinski postupak.
Galerija
Bonus video:
