Zemljani nasip, visok gotovo tri i dug 100 metara, koji je “nikao” u proteklih 20 dana na samoj buljaričkoj plaži deponovanjem zemlje i šuta iz iskopa sa gradilišta u Petrovcu, pretvorio je jedinu netaknutu crnogorsku plažu, koja je zakonom zaštićena kao spomenik prirode, u pravu deponiju.
Nezapamćeni ekološki incident, naočigled svih nadležnih, nesmetano se ponavlja iz dana u dan.
Više od 30 kamiona, u šta se ekipa „Vijesti“ juče tokom polučasovnog boravka na plaži uvjerila, naizmjenično su istovarali pune kipere zemlje, dok su radnici i građevinske mašine ravnale teren, iako za to nemaju dozvolu nadležnih.
Mještani Buljarice, koji su i pozvali “Vijesti”, naveli su da je u posljednjih sedam dana istovareno više od 150 kamiona punih zemlje, te da se to nesmanjenim intenzitetom nastavlja iz dana u dan.
Incident prijavili inspekcijama
„Incident smo prijavili svim nadležnim inspekcijama. Ovo je postalo nepodnošljivo, čim je otvorena građevinska sezona, Buljarica i plaža postale su deponija za sva gradilišta“, naveo je jedan od mještana.
Buljarička plaža juče, oko osam časova, ličila je na pravo gradilište.
Na sredini kupališta, uskim zemljanim putem, razmimoilazili su se kamioni puni zemlje, koji su istovarali teret, gdje ih je bager dočekivao i tabao teren.
”Vijesti” su fotografisale dva kamiona firme „Inženjering put“ iz Podgorice, koja je angažovana na zemljanim radovima na gradilištu prvog solitera u Petrovcu, koji neposredno uz hotele „Palas“, „Vile Oliva“ i „Castel Lastva“, gradi podgorička korporacija „Zetagradnja – Ljetopis“, čiji su suosnivači “Zetagradnja” podgoričkog biznismena Blagote Radovića, “Ljetopis automotive”, vlasništvo Borislava Mijovića i izdavačko društvo “Ljetopis”,
Radnik koji je tokom jutra bio na plaži i koordinirao istovaranje kamiona naveo je da ne zna ko im je dao dozvolu da to čine, uz naglasak da, osim njih, zemlju istovaraju i oni koji grade i hotel uz samu petrovačku plažu, a riječ je o kompaniji “Euro mix”.
“Još nekoliko građevinskih firmi to slobodno radi danima”, rekao je on.
Grade put, a niko im ga nije tražio
Nasipanje terena, tik uz početak pjeskovite plaže, u zaštićenoj zoni, graditelji imaju namjeru da nastave sve dok ga ne spoje sa krajnjim dijelom i tako naprave zemljani put.
Radović je kazao “Vijestima” da nije upoznat da se zemlja deponuje na buljaričkoj plaži, jer nije angažovao podizvođača radova. On je novinara “Vijesti” uputio da kontaktira njegovog partnera, “Ljetopis automotive”.
Vlasnik firme “Ljetopis automotive” Borislav Mijović kazao je da zemlju istovaraju po dogovoru sa Mjesnom zajednicom, koja je, kako je kazao “Vijestima”, od njih tražila da im naprave put i spoje ga s krajem plaže.
“Mi smo imali mjesto gdje ćemo deponovati zemlju, ali smo im izašli u susret jer smo željeli da pomognemo”, naveo je Mijović.
“Mi smo imali mjesto gdje ćemo deponovati zemlju, ali smo im izašli u susret jer smo željeli da pomognemo”
Međutim, u MZ ne znaju ni za kakav dogovor o izgradnji puta.
“Zapravo, mi smo upravo oni koji su upozorili sve inspekcijske službe o uništavanju plaže i njenog zaleđa. Neka nam pokažu papir na kome smo tražili izgradnju bilo kakvog puta. Naprotiv, tražili smo da se stane sa deponovanjem otpada na našu plažu i, uopšte. sa tom ružnom praksom koja je godinama prisutna”, kazali su juče “Vijestima” u MZ.
Iz “Morskog dobra” juče je “Vijestima” rečeno da je incident prijavljen nadležnoj upravi za inspekcijske poslove, odnosno glavnom inspektoru zaštite prostora, te da je isti slučaj bio i prošle godine.
“U zoni morskog dobra u Buljarici, u zaleđu središnjeg dijela plaže, na kraju postojećeg makadamskog puta, konstatovali smo probijanje i ravnanje puta nasipanjem veće količine kamena, šuta i zemlje. S obzirom na to da se gradnja puta izvodi bez odobrenja, neophodno je da obavite kontrolu iz vaše nadležnosti”, navodi se u prijavi koju je 15. oktobra inspekciji proslijedio direktor JP “Morsko dobro “ Rajko Barović.
Dozvola uz pomoć Ane Kolarević
Iako planirano kao arhitektonski usklađeno mjesto, Petrovac koji je godinama važio za jedan od najuređenijih gradova, ipak, dobija i prvi soliter.
Na samo 50 metara od mora, Ministarstvo održivog razvoja je, poslije dva odbijanja i nakon presude Upravnog suda, krajem januara izdalo dozvolu podgoričkoj kompaniji za gradnju kondo hotela sa depadansom od 11 spratova.
Prethodno je ministar Predrag Sekulić u dva navrata odbio da izda rješenje.
Međutim, “Zetagradnja - Ljetopis”, angažujući advokaticu Anu Kolarević, uspjela je da pred Upravnim sudom obori takvu odluku Sekulića.
Presudilo mišljenje obrađivača plana
Ministarstvo održivog razvoja je 23. marta 2011. prvo odbilo zahtjev kompanije “Zetagradnja - Ljetopis” za izdavanje građevinske dozvole, ali je to rješenje poništio Upravni sud 17. juna 2011.
Sekulićevo ministarstvo je potom, 12. septembra prošle godine, ponovo odbilo isti zahtjev podgoričke kompanije, ali je i to rješenje oboreno presudom Upravnog suda od 27. decembra. Nakon toga, ministarstvo je odobrilo izdavanje dozvole. Glavna sporna stvar bila je spratnost.
Hotel će imati tri podzemna nivoa garaže, suteren, prizemlje, i sedam do 11 spratova
Uvidom u urbanističko-tehničke uslove, izdate od Ministarstva za ekonomski razvoj u maju 2009, utvrđeno da je maksimalna spratnost objekta prizemlje plus pet spratova, a maksimalna bruto građevinska površina 12.525 kvadrata. Glavni obrađivač, prof. Miodrag Ralević, koji je ujedno i potpisnik plana DUP-a “Budva - centar”, koji je takođe podijelio javnost, a od kojeg je podgorička kompanija tražila mišljenje, naveo je da je spratnost data kao preporučeni parametar koji se može prilagođavati programskim zadacima prilikom projektovanja.
Na kraju, kako se navodi u građevinskoj dozvoli, koja je postavljena na ulaz u gradilište, bruto građevinska površina nadzemnog dijela objekta je 12.519, a podzemnog 5.184 kvadrata. Hotel će imati tri podzemna nivoa garaže, suteren, prizemlje, i sedam do 11 spratova.
Raj za ptice i endemske vrste
Buljarička plaža je od 1968. zaštićena kao spomenik prirode. Zaštitom je obuhvaćen uzak pojas uz more, površine četiri hektra, upravo dio na kome se izvode radovi. Flora Buljarice nije dovoljno istražena, ali je do sada registrovano nekoliko vrsta koje su zakonom zaštićene u Crnoj Gori - 'eryngium maritimum', 'hermodactylus tuberosus' i 'polygonum salicifolim'.
Raznovrsna i dalje dobro očuvana vegetacija Buljarice, predstavlja idealno stanište mnogih insekata, vodozemaca, gmizavaca i ptica. Do sada su na tom prostoru registrovane 54 vrste ptica sa “ptičije direktive” i 2007. godine proglašen je za područje od međunarodnog značaja za boravak ptica.
Galerija
Bonus video:
