Dug prema zaposlenima državnog univerziteta porašće do kraja godine na 2,8 miliona eura, a Vlada i Univerzitet Crne Gore (UCG) još ne mogu da se dogovore ko je zaposlenima dužan povećanje zarada još od 2009. godine, na koje imaju pravo po kolektivnom ugovoru.
Ni pokušaj da se spor riješi pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova nije uspio, pa je Sindikat Univerziteta prije dva mjeseca odlučio da svoja prava zatraži na sudu. Ipak, ukoliko ročišta na sudu budu trajala “u nedogled” iz Sindikata najavljuju da će primjenjivati i druge vidove sindikalne borbe.
Država smatra da je Univerzitet CG dužan da isplati povećanje, a iz UCG poručuju da za povećanja nikada nijesu dobili ni centa
“Kako je praksa pokazala u Crnoj Gori najkraći način da se ostvare prava iz kolektivnog ugovora je javni protest ili obustava rada. Smatrali smo da kao akademska ustanova ne treba da izlazimo na ulice, ali ako se ročišta budu rastezala u nedogled primijenićemo druge vidove sindikalne borbe. Nama je zakonom zabranjen štrajk, međutim imamo dovoljno vremena između nastave da organizujemo protest i okupljanje kako bi kao zaposleni izrazili svoje nezadovoljstvo zbog odnosa države i UCG prema nama”, poručio je Zogović.
Vrzino kolo
On je objasnio da država smatra da je Univerzitet CG dužan da isplati povećanje, a iz UCG poručuju da za povećanja nikada nijesu dobili ni centa. Trenutni dug prema zaposlenima je 2,5 miliona eura.
“Kolektivni ugovor za UCG se ne poštuje već duži niz godina, a njim su uređena prava i obaveze potpisnika ugovora Vlade, odnosno resornog Ministarstva prosvjete, UCG i Sindikata za izvođenje nastave studentima čije se obrazovanje finansira iz budžeta. Za tu namjenu država opredjeljuje novac koji je dovoljan samo za poslovanje UCG za devet mjeseci i to je suština problema”, naglasio je Zogović.
Preostala tri mjeseca u godini Univerzitet i fakulteti su prepušteni sebi jer država daje preporuke, mišljenja i tumačenja da državni univerzitet treba sam da obezbijedi novac, uglavnom od školarina.
“Preporuka države je da novac obezbijedimo, kroz izmjene Statuta UCG, povećanjem izdvajanja iz sopstvenih prihoda sa 20 na 30 odsto, dakle i na sredstva od školarina. U ovoj godini izdvajanja su povećana na 40 odsto i opet nedostaje novac za isplatu zarada po kolektivnom ugovoru”, kazao je Zogović.
Finansijsko stanje na UCG, istakao je on, jasnije je kada se zna da za njegovo funkcionisanje država na godišnjem nivou opredjeljuje oko 13,3 miliona eura, dok je, shodno kolektivnom ugovoru, procijenjeno da je za normalan rad potrebno 18 miliona. Svu razliku između te dvije sume mora obezbijediti Univerzitet CG.
“To znači da opet nema novca za isplatu zarada po kolektivnom ugovoru i UCG već četvrtu godinu zaredom ne isplaćuje zarade uvećane za 6,09 odsto”, objasnio je Zogović.
Tužbu podržalo 575 zaposlenih
Zaposlenima, kojih na UCG ima oko 1200, duguje se gotovo 2,8 miliona, a neizvjesno je i da li će u 2013. godini dugovanja samo rasti
U tom lancu odgovornosti ocijenio je on najviše trpe zaposleni, pa bi zato država i Univerzitet CG trebalo da urede da se sa jednog mjesta obezbijede zarade za sve korisnike iz budžeta.
Dugogodišnji spor oko toga ko je zaposlenima dužan učinio je da Sindikat prikupi 575 punomoćja i spremi se za pokretanje tužbe. Kako je kazao Zogović, čekali su okončanje spora pred Agencijom za mirno rješavanje sporova gdje je proces počeo u januaru, a završen tek u avgustu.
“Potpisnici ugovora, Vlada - Ministarstvo prosvjete priznali su dug i iznos duga, ali oni smatraju da to treba da isplati UCG, dok UCG isto to priznaje, ali smatra da država nikada nije uplatila pare za tu namjenu, pa ne mogu ni isplatiti dug zaposlenima.
Nijesu se mogli dogovoriti, iako je sindikat na tome insitirao jer su sudski troškovi za 575 punomoćja ogromni i koštaće više desetina hiljada eura”, kazao je on.
Zaposlenima, kojih na UCG ima oko 1200, duguje se gotovo 2,8 miliona, a neizvjesno je i da li će u 2013. godini dugovanja samo rasti.
Kada bi država platila zaposlene na UCG smanjile bi se školarine
Zogović smatra da enormna primanja pojedinih profesora treba ispitati, kao i pravilnike po kojima je obavljen obračun i norma časova
“To je nezamislivo. Kada bi država opredijelila novac po kolektivnom ugovoru stvorio bi se prostor za ispunjenje zahtjeva studenata za smanjenje školarina. Ono što nas posebno zabrinjava je činjenica da sindikat ne pozivaju na sjednice Upravnog odbora kada se raspravlja o predlogu budžeta za narednu godinu, zaradama, kolektivnom ugovoru i stambenoj problematici, već informacije sa tih sjednica saznajemo iz medija. Sindikat na to ima pravo shodno Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru. Prisustvom na tim sjednicama dali bismo doprinos rješavanju tog problema”, istakao je Zogović.
Tražićemo da se ispita otkud pojedinim profesorima prava enormna primanja
Zogović smatra da enormna primanja pojedinih profesora treba ispitati, kao i pravilnike po kojima je obavljen obračun i norma časova na osnovu koje su one isplaćivane.
“Ovih dana iz medija saznajemo o kolikim primanjima se radi i kao sindikat tražićemo da se pod hitno ispitaju sve okolnosti koje su dovele do toga. Nezamislivo je da na jednom univerzitetu postoje tolike razlike u primanjima. Redovni profesori pred penziju, za punu normu časova, imaju primanja od 840 eura, docenti sa 20 godina staža 570 eura, dok saradnik u nastavi sa doktoratom prima platu od 490 eura. Pomoćno osoblje ima zaradu od 150 do 200 eura. Svi oni su jako nezadovoljni raspodjelom sredstava koja je dovela do stvaranja ovolikih razlika u primanjima”, istakao je on.
Zogović je napomenuo i da su organi fakulteta samostalno usvajali pravilnike o raspodjeli sredstava od školarina i da sindikat nije imao mogućnosti da u tome učestvuje.
Bruto dugovanja prema svim zaposlenim na univerzitetu za 2009. godinu iznose oko 400.000 eura, približno isti iznos isplaćen je u proteklih 20 mjeseci na račune pet profesora Pravnog fakulteta, predvođenih Rankom Mujovićem.
Galerija
Bonus video: