Samo bi Bog, ako se vjeruje u njegovu svemoć, mogao učiniti da se obećanje koje je prije tri godine u prisustvu političke svite regiona dao vrh crnogorske države - da će autoput Bar-Boljare biti gotov za tri i po godine. Ako je vjerovati u čuda i obećanja političara onda bi već trebalo otpočeti sa pripremama za svečanost i pisanjem pozivnica, jer pola godine iscuri za čas, a početkom aprila, možda najbolje prvi dan, valjalo bi u Gornjim Mrkama okupiti iste zvanice i ponovo pročitati iste govore.
Možda bi to kao mantra učinilo da se posreći crnogorskom autoputu, koji je u, političkim govorima, davno završen i već stasao za rekonstrukciju. A kako su tada u Gornjim Mrkama, za koje su tada tek bili čuli na Bioču a sada im ime stoji u dokumentima najmoćnijih svjetskih institucija cifre zvučale obećavajuće. Znalo se sve. Do u štih koliko će trebati dinamita. Do u lopatu koliko će se uvaljati nasipa. Do u kolica koliko će se izlomiti stijena. Samo se nije znalo koliko će trebati novca i kako će se i na kojoj adresi naći vreća sa parama.
"Treba iskopati 35 miliona kubnih metara materijala. Treba ugraditi 25 miliona kubnih metara nasipa i pet miliona kubnih metara betona. Za izgradnju ovog autoputa biće potrebno 16 miliona kilograma eksploziva. U jednom periodu, kad bude intenziviran posao, na izgradnji ovog autoputa učestvovaće oko sedam hiljada ljudi" završio je tada brojevima zdravicu ministar saobraćaja Andrija Lompar.
TV Vijesti (emitovano 29. juna, 2012)
Sada pominju i alternative
Danas, tri godine nakon toga, od autoputa imamo manje nego tada. U tom trenutku je makar postojalo obećanje da će se graditi, a sada imamo priznanje Vlade i stav referentnih stručnjaka da bi izgradnja autoputa zbog terena bila previsoka a isplativost vrlo mala, zbog malog broja automobila koji bi ga koristili u dogledno vrijeme.
U izvještaju koji je prošle sedmice usvojila Vlada pominju se i alternativne mogućnosti, odnosno gradnja brze ceste od Podgorice do granice sa Srbijom koja bi koštala 700 miliona eura.
Vlada priznala da od autoputa nema ništa >>>
Autoput Bar-Boljari do sada koštao 12 miliona >>>
Zbog toga su "Vijesti" pitale ministra za građevinarstvo i urbanizam u Vladi Srbije Velimira Ilića kako bi na ovaj zajednički projekat uticalo ako bi Crna Gora odustala od gradnje ili gradila brzu cestu. Iz njegovog kabineta je odgovoreno da nisu dobili zvaničnu informaciju o ovoj studiji i da je ne mogu komentarisati.
"Kada se odluka Vlade Crne Gore o izgradnji brze ceste, na dionici Bar - Boljare ozvaniči, dobićete detaljne informacije o stepenu isplativosti Koridora 11", saopšteno je iz kabineta Ilića.
Kada je prije skoro tri godine raskinut ugovor o gradnji autoputa Bar – Boljare, iz kabineta srbijanskog ministra za infrastrukturu Milutina Mrkonjića je saopšteno da će oni sigurno graditi dio koridora na svojoj teritoriji. Sada su u toku radovi na dionici između Uba i Lajkovca od 12,5 kilometara, a u aprilu je potpisan ugovor sa azerbejdžanskom firmom Azvirt za dionicu od Ljiga do Preljina dužine 40 kilometra, gdje su, kako navode srbijanski mediji, počeli pripremni radovi. A ova dionica se finansira kreditom azerbejdžanske vlade od 308 miliona eura.
Zbog nerealnih obećanja ljudi ne mogu da grade
Jedna od neslavnih zaostavština "priče o crnogorskom autoputu" je i zabrana gradnje na prostornom planu koridora autoputa, koja je na snazi već četiri godine. Taj koridor zabrane gradnje, širok dva kilometra, prostire se od Bara do Boljara i sprečava brojne investitore da započnu gradnju. Najveći problem je taj što "koridor" obuhvata dobar dio urbanizovanih naselja Podgorice, odnosno, kako je ranije saopšteno iz Opštine, 80 odsto zahvata DUP-a "Tološi 2", te manji dio DUP-a "Tološi 1", ali i djelove DUP-ova "Momišići B", "Zlatica B" i "Vranići".
Iz Ministarstva održivog razvoja su "Vijestima" prije godinu dana odgovorili da se rade dodatne analize kroz izradu Detaljnog prostornog plana za autoput, kako bi se suzio koridor kroz teritoriju glavnog grada. Tada je navedeno da se "očekuje skori izlazak dokumenta u javnost kroz javnu raspravu, gdje će građani biti detaljno upoznati sa predloženim rješenjima”. Od tada građani, koji ne mogu da grade kuće na svom zemljištu, nijesu dobijali nikakve nove informacije o ovom problemu.
Siromašnije komšije ipak grade skupe ceste
Ratom razorena i podijeljena, a i sada politički ne baš stabilna, Bosna i Hercegovina je u proteklih nekoliko godina izgradila 79 kilometara autoputa, i to u Federaciji BiH 47 a u Republici Srpskoj 32. U toku je izgradnja još 46 kilometara na teritoriji FBiH, koje se grade kreditima, zajmovima i prihodima državnog preduzeća Autoceste. Kroz BiH prolazi međunarodni koridor autoputa 5C koji ide od Mađarske do ukrštanja sa Jadransko-jonskim autoputem kod Ploča u Hrvatskoj.
Ukupna dužina trase koridora 5C kroz BiH je 330 km, od čega je kroz RS 48 km, s tim da završeni dio autoputa u RS-u nije na ovom koridoru već na lokalnim i onom koji povezuje Banjaluku sa autoputem Beograd – Zagreb. U BiH se gradnja autoputeva finansira i taksom koja se plaća u cijeni goriva, ali je i pored te takse i većg PDV-a gorivo u toj susjednoj državi jeftinije 10 do 15 euro centi. Javni dug BiH, računajući entitetske i Distrikta Brčko, prema službenim podacima na kraju prošle godine iznosio je 9,97 milijardi kovertabilnih maraka (KM) ili oko pet milijardi eura.
Udio javnog duga u BDP-u je 34,1 odsto, ali bi, prema nekim ocjenama, ove godine mogao porasti za još jednu milijardu KM na oko 37 odsto BDP-a. Državni dug Crne Gore sada iznosi oko 50 odsto BDP-a, a sa novim zaduženjima mogao bi izaći na 52 odsto BDP-a, i prema ocjenama iz same Vlade bilo bi potencijalno opasno povećavati zaduženost naročito zbog toga što je država garantovala za tuđe kredite od 380 miliona eura. Koridor Bar - Boljare nije dio evropske mreže autoputeva zbog čega je teže pronaći kreditora.
I još jedna država iz regiona koja ekonomski stoji lošije od Crne Gore - Albanija, je ušla u projekat izgradnje autoputeva a od početka 2007. godine izgradila je oko 180 kilometara.
I Makedonija je do sada završila 7,7 kilometara autoputa na dijelu koridora 10 (Beograd – Solun) a u toku je izgradnja i preostalih 28 kilometara na ovom koridoru koji bi trebalo da budu završeni za četiri godine, a koštaće 270 miliona eura. Za dio koridora 8, koji prolazi kroz Makedoniju u dužini od 250 kilometara, propao je prvi tender prije četiri godine a najavljuje se raspisivanje novog. Kako prenose makedonski mediji, prema novom planu autoput bi finansirali koncesijom i iz sopstvenih sredstava ili kredita. Ukupan javni dug Makedonije, prema podacima iz avgusta ove godine iznosi 2,36 milijardi ili 29,8 odsto BDP-a.
Od svih zemalja bivše Jugoslavije Hrvatska je najviše odmakla u gradnji kvalitetnih puteva. Zvanično je otvoreno 1.060 kilometara autoputeva računajući i onaj od Zagreba do granice Srbije koji je izgrađen još za vrijeme SFRJ. Djelimično je otvoren kao poluautoput, ili se nalazi u fazi izgradnje i projektovanja još oko 450 kilometara. U Srbiji je zvanično otvoreno 498 kilometara autoputa, a djelimično je otvoreno ili se nalazi u fazi izgradnje još 136 kilometara.
Galerija
Bonus video:
