Iako su muškarci u većini slučajeva vlasnici poljoprivrednih gazdinstava, rad na njivi uglavnom preuzima ženski dio porodice.
To je potvrdila posljednja publikacija Žene i muškarci u Crnoj Gori, koju je predstavio MONSTAT, a koja sadrži podatke iz 2011.
"Podaci pokazuju da su muškarci najčešće nosioci porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, u čak 87,13 odsto slučajeva, dok ostale članove koji rade u najvećem broju čine žene, 66 odsto", kazala je Irena Bošković iz Vladine Kancelarije za rodnu ravnopravnost na predstavljanju publikacije.
Ona je naglasila i da su vlasnici biznisa u Crnoj Gori u velikoj većini muškarci, čak 90 odsto, dok je svega 9,4 odsto žena koje same upravljaju firmom ili preduzećem.
Procenat vlasnica biznisa u Austriji je 33,9 odsto, Bugarskoj 37,7, Estoniji 35, Francuskoj 28 i Njemačkoj 31 odsto.
Nije ništa bolje ni učešće žena na plaćenijim mjestima u državi. Tako je među zakonodavcima, funcionerima i rukovodiocima, čak 70 muškaraca, dok žene većinu čine među službenicima (60 odsto) i stručnjacima (58,3).
Prosječna zarada žena bila je prošle godine u gotovo svim djelatnostima manja od one koju primaju muškarci. U trgovini su žene primale 436 eura, dok je muškarcima plata bila veća za 75 eura.
U zdravstvo i socijalnom radu “nježniji pol” je imao proječnu platu od 659, a muškarci 784 eura. Više sreće imale su žene zaposlene u poljoprivredi, koje su primale 968 eura, dok su muškarci u istoj struci dobijali 186 eura manje.
U lokalnim samoupravama radi 14 odsto žena. U Andrijevici nema odbornica, dok u Kotoru i Tivtu sjedi 30, odnosno 25 odsto žena
Iako je u Crnoj Gori prošle godine nastavljen trend da je više nezaposlenih muškaraca, podaci pokazuju da je u starosti od 25 do 50 godine, više žena koje nemaju posao.
Bošković je kazala da su žene u manjini i u državnoj upravi. Samo dvije žene su na čelu ministarstva, kojih ima 17. Među pomoćnicima ministara 40 odsto je žena, dok u Parlamentu sjedi 13,5 odsto žena.
U skupštinskim odborima, žene čine većinu samo Odbora za rodnu ravnopravnost, dok u svim ostalim imaju udio od najviše 20 odsto. U odborima za ekonomiju i bezbjednost nema pripadnica ljepšeg pola.
U lokalnim samoupravama radi 14 odsto žena. U Andrijevici nema odbornica, dok u Kotoru i Tivtu sjedi 30, odnosno 25 odsto žena.
“Interesantno je da su rukovodioci mašina u uređaja kao i moleri u skoro 96 odsto slučajeva muškarci, a 88 odsto pripadnika jačeg pola su zanatlije”, kazala je Bošković.
Kada je obrazovanje u pitanju, žene su prednjačile i u grupi onih koji nemaju školu ili imaju nepotpuno osnovno obrazovanje. Tako je 62,8 odsto žena pripadalo toj grupi, ali Bošković je naglasila da su to uglavnom žene starije dobi. Ona je napomenula da raste udio ljepšeg pola u grupi visokoobrazovanih.
Snežana Remiković iz MONSTAT-a je kazala da se rađa više dječaka nego djevočica, ali u dvadesetim godinama dolazi do izjednačavanja njihovog broja.
"U starosnoj strukturi od 55 i više godina stanje se mijenja i više je žena”, kazala je Remiković.
U ukupnoj populaciji svih generacija neznatno je više žena, oko 50,6 odsto, piše u Publikaciji.
Remiković je kazala da je riječ o četvrom izdanju publikacije, te da je posljednja urađena prije dvije godine.
Galerija
Bonus video:
