Crnogorska javna uprava mora smanjiti broj zaposlenih, kako bi bila efikasnija, a ta reforma je jedna od najbitnijih u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), ocijenio je ambasador Njemačke u Podgorici Pius Fišer.
On je, na okruglom stolu zastupljenost manjina u javnom sektoru, rekao da u Crnoj Gori postoje dobri zakoni, ali da je ključna njihova primjena.
Fišer je kazao da je u Crnoj Gori ranije bilo slučajeva zapošljavanja preko veze, a ne na osnovu zasluga.
„Popravljanje uslova za život manjina, jedan je od bitnijih zadataka Vlade i društva“, naveo je Fišer na Okruglom stolu koji je organizovao nedjeljnik Monitor u okviru projekta Medijski monitorning javne uprave u Crnoj Gori.
Izvršna direktorka Monitora Milka Tadić-Mijović kazala je da je reforma javne uprave jedan od ključnih prioriteta države na putu ka EU.
Ona je navela da su u Crnoj Gori od sredine 1990-ih usvojena normativna rješenja koja su garantovala manjinama pravo, ali da se to nije primjenjivalo.
„Postoje slučajevi u gradovima gdje manjinske etničke grupe na nacionalnom nivou čine većinu stanovništva, pa čak ni tamo nijesu adekvatno zastupljeni. Zakon protiv diskriminacije i princip pozitivne akcije još nije u potpunosti zaživio“, rekla je Tadić-Mijović.
Pomoćnik ministra za manjinska prava Sabahudin Delić smatra da je Crna Gora „zaokružila“ normativni sistem, ali da se u praksi nijesu dostigli željeni ciljevi.
„Nijesmo zadovoljni adekvatnom zastupljenošću manjina u javnoj upravi. Za to ne postoje striktne norme EU koje država može primijeniti, ali postoji okvir djelovanja za koje Unija propisuje za primjenu njenih standarda“, kazao je Delić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je propisala Ustavom da manjine moraju biti srazmjerno zastupljene u javnoj upravi i lokalnoj samoupravi.
Delić je dodao da je Ministarstvo za manjinska prava radilo istraživanje 2010. i prošle godine o broju manjinskih naroda u javnoj upravi.
On je naveo da je od 15,1 hiljada zaposlenih u javnoj upravi na upitnik Ministarstva odgovorilo njih 13,9 hiljada.
„Od tog broja njih 79 odsto izjasnili su se kao Crnogorci, 8,59 odsto kao Srbi, 4,14 Bošnjaci, 2,8 Albanci, 2,3 Muslimani, Hrvata je bilo 0,89 a Roma 0,01 odsto“, kazao je Delić.
On je saopštio da je u lokalnoj samoupravi, prema istom istraživanju, bilo 68 odsto Crnogoraca, 12,55 odsto Srba, 6,87 odsto Albanaca, 5,16 odsto Bošnjaka, 1,61 odsto Muslimana a Roma nije bilo.
Delić je dodao da u Vladi rade tri pripadnjika manjinskih naroda, ministar rada i socijalnog staranja - Musliman, ministar manjina - Albanac i na čelu resora bez portfelja - Bošnjak.
Šef sektora za politiku, evropske integracija i trgovinu Delegacije EU u Podgorici, Alberto Kamarata kazao je da je zaštita manjinskih naroda jedan od glavnih kriterijuma za članstvo u EU.
„Ne postoje striktni evropski standardi za zastupljenost manjinskih naroda u javnoj upravi, zbog toga jer je su zemlje članice imaju različite strukture stanovništva, ali je EU zainterosovana da vidi kako zemlja, koja je kandidat za članstvo, rješava pitanja manjina“, dodao je on.
„Jedan od glavnih problema državne uprave, je taj što je država najveći poslodovac, i drži sve službe i na lokalnom i centralnom nivou“
On je naveo da Delagecija EU ohrabruje Crnu Goru da unaprijedi situaciju u vezi zastupljenosti manjina u institucijama.
Savjetnik hrvatskog predsjednika Siniša Tatalović, kazao je da u toj zemji osam odsto ukupnog stanovništva čine manjinski narodi, a da su u državnim institucijama zastupljeni sa četiri odsto, što, kako je naveo, nije dobar nivo.
Profesor Đorđije Blažić kazao je da je Crna Gora dosta učinila, za prava manjinskih naroda,na normativnom planu, jer su im Ustavom garantovana prava.
„Jedan od glavnih problema državne uprave, je taj što je država najveći poslodovac, i drži sve službe i na lokalnom i centralnom nivou“, zaključio je on.
Galerija
Bonus video:
