Između 3.000 i 5.000 komada mlađi lipljana i pastrmke stradalo je prilikom radova na obaloutvrdi rijeke Tare u Kolašinu. Iz Sportsko-ribolovnog kluba „Kolašin“ tvrde da je uginulo i do 5000 komada mlađi lipljana i pastrmke, a ribolovci su uspjeli da spasu oko 120 kilograma odrasle ribe.
Prema riječima ribolovaca, niko im nije najavio ni vrijeme ni vrstu radova, pa su kasno počeli da spasavaju ribu i prebacuju je iz isušenog dijela.
"Niko nije najavio radove. Kada smo vidjeli šta se dešava, organizovali smo se i sondama prebacivali ribu. Mislim da je šteta velika, tačnije da je uginulo od 3000 do 5000 komada mlađi", kazao je predsjednik kolašinskih ribolovaca Dragomir-Buco Raketić.
Radovi, koje finansira Direkcija za javne radove, izvode se u dužini od nekoliko klometara, a u petak se radilo ispod mosta na Babljoj gredi, odnosno oko rječnog ostrva. Kako je za „Vijesti“ kazao ribočuvar zadužen za taj dio Mihailo-Mile Živković, šteta koja je nastala je ogromna.
U kolašinskoj lokalnoj upravi tvrde da nijesu upoznati sa radovima jer je to nadležnost Uprave za vode. Ističu da je riječ o vrlo bitnom projektu koji će, u slučaju poplava, spasiti mnoge objekte na obali Tare, koji su do sada nekoliko puta bili ugroženi, a naročito dio Sportske zone
U kolašinskoj lokalnoj upravi tvrde da nijesu upoznati sa radovima jer je to nadležnost Uprave za vode. Ističu da je riječ o vrlo bitnom projektu koji će, u slučaju poplava, spasiti mnoge objekte na obali Tare, koji su do sada nekoliko puta bili ugroženi, a naročito dio Sportske zone.
"Nijesam gladao projekat i ne znam šta je sve njime planirano. To finansira Direkcija za javne radove, a po odobrenju Uprave za vode",kazao je sekretar za urbanizam, uređenje prostora i zaštitu životne sredine Vladan Bulatović.
Direktor Direkcije za javne radove Žarko Živković nije, kako je kazao, upoznat sa stanjem na terenu. On ističe da je sve radove odobrila Uprava za vode i da je ta institucija radila i projektnu dokumentaciju.
"Ne mogu komentarisati jer nijesam upoznat sa tim što tvrdite da se dogodilo. Svi ti radovi su odobreni od Uprave za vode", kazao je Živković.
Podsjećajući šta se minulih godina dešavalo, to jest, koliko je puta Tara ugrozila stambene objekte i Sportsku zonu, direktor Uprave za vode Zoran Janković kazao je za „Vijesti“ da je projekat izgradnje obaloutvrde finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj.
"Sva projektna dokumentacija je prošla strogu proceduru provjere, pa i od stručnjaka Evropske banke za obnovu i razvoj, koja finansira taj i još nekoliko projekta putne i rječne infrastrukture. Sjećate se koliko je puta Tara ugrozila Sportsku zonu i objekte na obali. To smo morali spriječiti i obezbijediti taj dio vrlo vrijednim i bitnim projektom. Svjesni smo da kad se radi mora biti i neke štete, a kolika je šteta u ovom slučaju procijenićemo po obavljenom poslu", kazao je Janković za „Vijesti“.
Ekolozi neobaviješteni, pa ne komentarišu
Kolašinski ekolozi juče nijesu imali komentar na pomor riblje mlađi u Tari, jer, kako su kazali, nijesu ni obaviješteni o tome. No, nameće se zaključak da sve ne može biti odgovornost izvođača radova. S obzirom na to da su bageri u neposrednoj blizini rijeke čijim revirima gazduje SRK „Kolašin“ i da posao traje već nekoliko dana, čudno je da je malo ko upoznat s obimom i vrstom radova koji će biti izvođeni u koritu Suze Evrope.
Nedostatak interesovanja ili slaba komunikacija između nadležnih za Taru, ovog puta je nanijela veliku štetu ribljem fondu, koja je mogla biti spriječena ranijim prebacivanjem iz dijela koji je projektnom dokumentacijom planiran za isušivanje.
Green Home: Svi peru ruke
Nevladina organizacija „Green Home“ ocijenila je da je zabrinjavajuć podatak da će Uprava za vode tek na zimu dati odgovor da li je posao na izgradnji nasipa na rijeci Tari u Kolašinu, zbog koje je uginulo između 3.000 i 5.000 komada mlađi lipljana i pastrmke, urađen dobro ili ne.
Iz te organizacije istakli su da je takvo objašnjenje neprihvatljivo sa aspekta uticaja na životnu sredinu, jer postoje mjere čijom bi se realizacijom mogao spriječiti ili umanjiti pomor riblje mlađi.
„Neprihvatljivo je da mehaničkim aktivnostima uništvamo riblji fond da bi kasnije naknadno vršili poribljvanje, što zahtijeva dodatna materijalna sredstva. Takođe je bespredmetno naglašavati ulogu lokalne samouprave koja se ograđuje od problema navodeći da nijesu znali da se radovi izvode što je apsurd jer za tako male opštine bageri i njima izazvana devastacija obale teško da je mogla ostati neprimjećena“, kazala je Jovana Janjušević iz te NVO.
Kako su saopštili teško je reći da odgovornost leži u nesavjesno urađenom projektu od strane Uprave za vode jer na njihovoj internet prezentaciji taj projekat nije moguće pronaći, kao ni procjenu uticaja na životnu sredinu kako bi se stručna i laička javnost mogla upoznati sa samim projektom.
„Takođe, je teško utvrditi da li odgovornost za pomor ribe ovih razmjera leži na Direkciji javnih radova koja je putem javnih nabavki angažovala firme „Tehno put“ doo iz Podgorice i „MP Bedem“ doo iz Nikšića jer je trenutno odjeljak “Projekti“ nedostupan. Zabrinjavajuća je i izjava potpresjednice opštine Kolašin da nisu upoznati sa sadržajem projekta koji se izvodi na teritoriji njihove opštine i da je rijeka Tara u državnom vlasništu. Napominjemo da su rijeke i prirodna bogatstva klasifikovana kao javna dobra nikako vlasništvo, pa čak ni države i prema njima ne može samovoljno ponašati, a kamoli bez odgovornosti uništavati“, poručila je Janjušević.
Projektni radovi na sanaciji šteta od poplava i na izgradnji nasipa takozvanih obaloutvrda na rijeci Tari, koji se izvode na relaciji Bećova Bara – most Babljak, umjesto rješavanja problema sa kojim se mještani suočavaju već duže vrijeme, prouzrokovali su znatnu štetu po riblji fond rijeke.
Iz te NVO su podsjetili da je Tara međunarodno zaštićeni UNESCO lokalitet, kao i da se njena voda rangira kao najčistija u Evropi.
„Nije potrebno dodatno ni obrazložiti napore nadležnih da riješe problem poplava i materijalne štete koje trpe mještani. Međutim, evidentno je da je u toku izvođenja radova nastupila nemjerljiva šteta po živi svijet rijeke pri čemu se sve uključene strane ograđuju od odgovornosti za nastali propust prilikom gradnje nasipa i nastali negativan uticaj na životnu sredinu. Trenutno je vrijeme strogog zabrana na rijeci što samo po sebi govori o delikatnom stanju i uticaju na živi svijet, a sa neadekvatnim mijenjanjem korita rijeke utiče na ekološki prihvatljiv protok s obzirom da su zahvati toliko ekstremni da su u pojedinim dijelovima potpuno prekinuli prirodan vodeni tok“, kazala je Janjušević.
Galerija
Bonus video:
