Godišnje u svijetu oko 800.000 ljudi izvrši samoubistvo, dnevno čak preko 2.000. Podaci dobijeni od policije pokazuju da je u Nikšiću, u posljednjih pet godina, najviše samoubistava bilo 2011. kada su se u prosjeku tri osobe mjesečno odlučivale na takav čin.
Narod tvrdi da su razlog za to socio-ekonomske prilike u zemlji i nemogućnost ljudi da se izbori sa njima, a stručnjaci smatraju da uzroke treba posmatrati sa više aspekata - biološkog, genetičkog, psihološkog, sociološkog, ekonomskog, kulturološkog…
"Alarmantne brojke suicida u opštini Nikšić navode nas da samoubistvo nikako ne pogađa samo bolesne. Podaci kliničke prakse nam govore da se u prethodnim godinama nije znatno povećala prevalenca (ukupan broj oboljelih) poremećaja iz spektra mentalnog zdravlja, što upućuje na zaključak da uzročnike porasta stope suicida treba tražiti u socijalnim faktorima", smatra mr kliničke psihologije Helena Rosandić.
Dok je 2011. kao i 2008. samoubistvo kod muškaraca bilo tri puta izraženije nego kod žena, godinu ranije žene su se češće odlučivale da sebi oduzmu život.
Za prethodne četiri godine, uključujući i period od januara do jula ove godine, u Nikšiću se dogodilo 128 samoubistava, a svaka treća osoba bila je žena.
"Ova pojava može se objasniti većom učestalošću upotrebe psihoaktivnih supstanci, izraženijom impulsivnošću i izraženijim odnosom prema odgovornosti, što je suštinski dio mentaliteta našeg podneblja. Mnogi suicidolozi, dajući dimenzijama impulsivnost-agresivnost status konstitucionalne sklonosti, smatraju da ovi ‘dugodjelujući faktori rizika’ vezani za samu ličnost predstavljaju značajan i kontinualan prediktor suicidalnog ponašanja", smatra Rosandić.
Nije sramota u stresnim situacijama potražiti pomoć ljekara. To ne ukazuje da je osoba slaba, već da je takva osoba odgovorna prema sebi i okolini
"Ovaj starosni trend se može objasniti opštim zdravstvenim stanjem, lošijim socio-ekonomskim statusom, stresnim situacijama poput gubitka posla, porodičnim problemima i češćom upotrebom alkohola i sedativa. Značajno je primijetiti sve izražajniji porast stope suicida na uzrastu od 15 do 30 godine. To se može objasniti većom zastupljenošću impulsivnog ponašanja ove starosne grupe što u sebi inkorporira i agresivno i autodestruktivno ponašanje, kao i sve izraženiju upotrebu psihoaktivnih supstanci", smatra doktorica.
Nije sramota u stresnim situacijama potražiti pomoć ljekara. To ne ukazuje da je osoba slaba, ne umanjuje njenu vrijednost kao čovjeka, već naprotiv. To samo pokazuje da je takva osoba odgovorna prema sebi i okolini, dovoljno zrela da može da identifikuje problem i dovoljno jaka da uz pomoć stručnjaka taj problem riješi.
Ali, potrebno je i da slušamo druge, čujemo ih i onda kada ćute, vidimo problem i onda kada pokušavaju da to sakriju. Često na taj način možemo drugome spasiti život. Ali i sebi, jer svako samoubistvo nosi u sebi hiljadu “zašto” pitanja.
“Neka istraživanja nas upućuju na podatak da 60 odsto osoba suicidalne ideje saopšti svom bračnom partneru, dok 15 odsto njih svoja razmišljanja o suicidu saopšti ljekaru opšte prakse. Zato stalno treba da edukujemo ljekare opšte prakse i stanovništvo da što ranije prepoznaju simptom depresije, što je u skladu sa mjerama primarne prevencije suicida u svijetu”, zaključuje Rosandić.
Mladima treba posvetiti veću pažnju
Rosandić posebnu pažnju posvećuje mladima i problemima koji ih pritiskaju, a sa kojima često zbog godina i neznanja ne umiju da se izbore.
Adolescentni period je sam po sebi težak jer osobe iz svijeta djetinjstva prelaze u svijet odraslih, a mnogi od njih još nijesu spremni za izazove koje godine sa sobom donose.
“Mnoštvo turbulentnih zbivanja mogu adolescente dovesti u djelimični ili potpuni prekid veza sa okolinom. Oni se tada povlače u sebe, gube interesovanje za rad, pribjegavaju uzimanju raznih psihoaktivnih supstanci ulazeći u začaran krug zavisnosti koji uključuje i zavisnost od kocke, što mnogi autori povezuju sa latentnim suicidom i faktorom rizika za izvršenje suicida”, upozorava Rosandić.
Bonus video:
