Inspektori Uprave za sprečavanje pranja novca nemaju direktan pristup bankarskim računima preko kojih se najčešće „pere“ novac i moraju čekati na izvještaje Centralne banke o obavljenim kontrolama, čime se usporavaju finansijske istrage, pa će Uprava ponovo tražiti da se mijenja zakon kako bi mogli da ulaze u banke, rekao je „Vijestima“ direktor te državne institucije Predrag Mitrović.
„Uprava je kroz izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, usvojenim u martu ove godine, pokušala da kontrolu banaka stavi u svoju nadležnost, ali joj to nije dozvoljeno. Međutim, Uprava će ponovo novim izmjenama Zakona tražiti ovu nadležnost. Nadam se da će ovog puta nadležni prihvatiti ovaj predlog, s obzirom na zahtjeve Brisela za efikasnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala“, rekao je Mitrović.
On je istakao da su banke najveći obveznici Uprave i najčešći subjekti preko kojih postoji mogućnost da se novac pokuša „oprati“, zbog čega smatra da je izuzetno važno da Uprava ima kontrolu nad bankama u dijelu koji se tiče sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Učinak CBCG, prema informacijama Mitrovića, u ovoj godini, u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, je devet obavljenih kontrola banaka.
„Sada kontrolu obavlja CBCG i Uprava sa njima dobro sarađuje i u posljednje vrijeme njihovi inspektori traže sugestije kada kontrolišu banke. Nesporno je da su ovlašćeni službenici CBCG veoma stručni za obavljanje svog dijela posla, ali htio bih da istaknem da je oblast pranja novca i finansiranja terorizma specifična i da je zbog toga bitno da neko, ko se svakodnevno bavi tom problematikom, bude na terenu i radi kontrole. Kontrolišući firme, naši inspektori tačno mogu da lociraju gdje je ili može biti problem sa bankama“, smatra Mitrović.
Kao najveći problem , međutim, vidi čekanje na kontrole kao i na izvještaje.
„Iako razumijemo da je potrebno vremena za to, čekanje često usporava istrage i postupke, kao i primjene nekih mjera u slučajevima pranja novca i finansiranja terorizma“, rekao je Mitrović.
Sve obveznike u Crnoj Gori kontroliše pet inspektora Uprave. Mitrović se slaže da je taj broj kadrova nedovoljan, s obzirom na veliki broj firmi, ali tvrdi da oni odrađuju veliki broj kontrola.
On kaže kako planiraju zapošljavanje novih ljudi jer je izmijenjenim Zakonom o sprečavanju pranja novca proširen broj obveznika među kojima su sada i sportske organizacije i klubovi, tako da će Uprava vrlo brzo krenuti u njihovu kontrolu tako što će početi od klubova i sportskih saveza.
Prema riječima Mitrovića, Uprava je u toku ove godine tražila kontrole dviju banaka
Prema statistici Uprave, koju je saopštio Mitrović, u periodu od 1. januara do 20. juna 2012. Uprava je proslijedila devet informacija, od čega sedam Vrhovnom državnom tužilaštvu i dvije Upravi policije, zbog sumnje da je moguće da su „počinjena krivična djela pranje novca i druga djela koja se mogu dovesti u vezu sa njim kao što su trgovina narkoticima, krijumčarenje, zloupotreba službenog položaja (primanje mita), internet klađenje“.
Drugim državnim organima proslijedila je 64 informacije. Istovremeno je sprovela 73 kontrole i pokrenula 28 prekršajnih postupaka zbog kršenja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Mitrović je naveo kako USPNFT svakodnevno provjerava transakcije na velikom broju računa, a detaljnije se pozabavi samo onima gdje se posumnja u postojanje pranja novca i, ili finansiranje terorizma, kao i za ostala djela koja se mogu dovesti u vezu sa njima a koja se uoče tokom analiziranja dokumentacije“.
U prethodnoj polovini godine u Sektoru za prijem, obradu i analizu podataka provjeravani su računi i podaci za 124 crnogorska državljana ,137 stranaca , 87 domaćih i 41 stranu firmu.
U toku ove godine Uprava je tajno pratila bankarske račune i transakcije za ukupno 17 sumnjivih domaćih i stranih građana i firmi.
Protiv jedne banke prijava, druga se obrađuje
Prema riječima Mitrovića, Uprava je u toku ove godine tražila kontrole dviju banaka.
“Jedna je sprovedena, a nakon što nam je dostavljen izvještaj o obavljenoj kontroli, Uprava je protiv te banke podnijela prijavu nadležnom organu. Druga kontrola čeka na sprovođenje”. Po zahtjevu VDT-a Uprava je radila na slučaju „Toranj“, koji je tražio provjere za jednu firmu.
„Slučaj je, što se nas tiče, završen i sve prikupljene informacije, podaci i dokumentacija su poslati VDT-u na dalje postupanje“. VDT je tražio provjere za firmu Bas iz Nikšića Miroslava Kljajića, koja je dobila posao izgradnje Tornja vrijedan pet miliona eura, i onda u junu prošle godine proglasila stečaj.
Ne promijeni li se KZ, Brisel će nam dati po prstima
Mitrović smatra da ako se Krivični zakonik, u oblasti pranja novca, ne izmijeni do decembra ove godine, Crna Gora se vraća korak unazad u usklađivanju propisa sa međunarodnim standardima.
„To je uslov koji je Komitet Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca (MONEYVAL) dao kada je, u martu, usvojio Drugi izvještaj treće runde evaluacije. To bi značilo da na svakom od tri godišnja zasjedanja MONEYVAL-a moramo da radimo evaluaciju i dokazujemo da smo u ovoj oblasti usklađeni sa međunarodnim standardima“, rekao je on i dodao da ima informacije da je formirana radna grupa za izmjene KZ-a i očekuje da će se taj posao završiti do kraja decembra.
On je pojasnio da je MONEYVAL tražio da se definicija krivičnog djela pranja novca proširi i pojasni formulacija kriminalizovanog ponašanja u skladu sa Bečkom i Palermo konvencijom. Prema njegovim riječima Komitet zahtijeva da se definicija „imovine“ proširi kako bi obuhvatala bankarske kredite i čekove, putničke čekove, novčane naloge, dionice, hartije od vrijednosti, akcije, mjenice, akreditive.
„Osim izmjena KZ-a, neophodno je i usvajanje zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama što je u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova i u završnoj je fazi“
„U zakonu je potrebno pojasniti i pojmove koji se odnose na finansiranje terorizma, 'sredstva', „hartije od vrijednosti“, 'ostali/drugi izvori' i 'imovina. KZ treba izmijeniti kako bi se unijela odredba o inkriminaciji finansiranja terorističkih organizacija i terorista pojedinaca“.
„Osim izmjena KZ-a, neophodno je i usvajanje zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama što je u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova i u završnoj je fazi. Ovim zakonom treba da se uredi primjena i sprovođenje restriktivnih mjera, nadležnost pojedinih državnih organa, kao i način vođenja evidencije o fizičkim i pravnim licima protiv kojih su uvedene međunarodne restriktivne mjere i stvaranje pravnog okvira za donošenje unilateralnih restriktivnih mjera“, rekao je Mitrović.
Bonus video:
