Doktorica Specijalne psihijatrijske bolnice u Dobroti, sa četrdeset godina radnog staža, uskoro će otići u penziju, nezbrinuta, kao podstanar.
To se zaključuje iz odgovora koji su “Vijestima” stigli iz Ministarstva zdravlja, a na konkretno pitanje da li će, kada i gdje država zbrinuti ženu koja je radni vijek provela baveći se liječenjem pacijenata sa najtežim duševnim oboljenjima.
Iz Ministarstva zdravlja je potvrđeno da neuropsihijatrica živi sama u Budvi, kao podstanar, u lošim životnim uslovima
Iz tog Vladinog resora potvrđeno je da neuropsihijatrica živi sama u Budvi, kao podstanar, u lošim životnim uslovima, ali je umjesto odgovora na pitanje kako će se njena situacija riješiti, stigao odgovor:
“Kao jedan od osnovnih egzistencijalnih pitanja i motiv za rad zaposlenih i zapošljavanje novih, u toku je aktivnost kreiranja mogućnosti definitivnog rješavanja stambenih pitanja u SB Dobrota u Kotoru.
Naime, Detaljnim urbanističkim planom sad je moguće izgraditi tri stambena objekta spratnosti 2+1 na parceli koja je vlasnistvo SB Dobrota, uz oslobađanja naknade za gradsko građevinsko zemljište od strane lokalne samouprave.
Menadžment zdravstvene ustanove SB Dobrota obratio se nadležnima za izmjenu tražeći da se omogući izgradnja 3+1 spratnosti, čime bi se moglo riješiti stambeno pitanje za više od 40 zaposlenih koji rade u ovoj ustanovi.
O doktorici, konkretno, ni riječi, osim što je stiglo priznanje da je ona učestvovala na konkursima za raspodjelu stambenih kredita, s tim što zbog godina nije ispunjavala uslov za dobijanje kredita koji se vraća 30 godina
S obzirom na to da u okolini bolnice po DUP-u u planovima postoji spratnost i 5+1 vjeruje se da će projektanti prihvatiti zahtjev zdravstvene ustanove”.
Na molbu “Vijesti” da se konkretizuje odgovor i daju tražene informacije za slučaj ljekarke koja će krajem godine otići u penziju, iz Ministarstva je poručeno kako odgovor u tom slučaju treba i može da direktor bolnice Aleksandar Tomčuk.
Upitan kako misli da riješi stambeni problem svoje koleginice, uprkos činjenici da Ministarstvo donosi odluke po tom osnovu, Tomčuk je takođe izbjegao da da direktan odgovor.
On je saopštio kako su novim urbanistickim planom Dobrote, na dijelu katastarske parcele koja je u vlasništvu bolnice ucrtani stambeni objekti planirani za rješavanje stambenih potreba zaposlenih.
“Aktivnosti vezane za dobijanje potrebnih dozvola, izradu neophodne dokumentacije i sama izgradnja stambenih objekata je nešto što nam uskoro predstoji, ali bez preciznih vremenskih rokova koje bi mogao u ovom trenutku definisati kao krajnje za realizaciju predstojećih aktivnosti”.
Iz Ministarstva je dodatno pojašnjeno kako će se ”intenziviranjem aktivnosti, izgradnjom stambenog bloka riješiti stambeno pitanje za više od 40 zaposlenih među kojima i ljudi koji su dobar dio radnog vijeka proveli u SB Dobrota, kao i za one koji će u sljedećih nekoliko godina ići u zasluženu penziju”.
O doktorici, konkretno, ni riječi, osim što je stiglo priznanje da je ona učestvovala na konkursima za raspodjelu stambenih kredita, s tim što zbog godina nije ispunjavala uslov za dobijanje kredita koji se vraća 30 godina.
Isto je kredit koji se vraća i stan?
U Ministarstvu zdravlja negirali su informaciju da niko od zaposlenih u toj bolnici nije dobio stan posljednjih nekoliko decenija, izjednačavajući dobijanje kredita sa dobijanjem stana bez zaduženja.
“Posljednji stan dodijeljen je 1990. godine.
U međuvremenu 2006. godine je po osnovu Javnog poziva za učešće u raspodjeli “1000 stambenih kredita” Vlade po povlašćenim uslovima stambeni kredit u iznosu od 30.000 eura dala jednom zaposlenom, dok je u 2007. godini po osnovu Javnog poziva za učešće u raspodjeli “250 stambenih kredita” Vlade po povlašćenim uslovima stambeni kredit u iznosu od 50.000 eura dala takođe jednom zaposlenom radniku bolnice”.
Sindikat u klin, Ministarstvo u ploču
Upitani zašto nijesu ispoštovali preporuku ombudsmana Šućka Bakovića iz marta prošle godine da se zaposleni u SB Dobroti zbog težine posla koji obavljaju stimulišu na platu, iz Ministarstva je odgovoreno kako to nije tačno.
Upitani zašto nijesu ispoštovali preporuku ombudsmana Šućka Bakovića iz marta prošle godine da se zaposleni u SB Dobroti zbog težine posla koji obavljaju stimulišu na platu, iz Ministarstva je odgovoreno kako to nije tačno
“Njihova plata poveća do 15 odsto, kao i za medicinski kadar Klinike za psihijatriju KCCG i Odjeljenja za psihijatriju Opšte bolnice Nikšić”.
Iz Sindikalne organizacije Specijalne bolnice za psihijatriju ranije su negirali takve informacije Ministarstva zdravlja:
“Redovna stimulacija zaposlenih je utvrđena Instrukcijama Fonda za zdravstveno osiguranje i ona je za zaposlene Specijalne bolnice za psihijatriju utvrđena u iznosu od 15 odsto na mjesečnom nivou (a ne 30 odsto kako PR služba navodi), a u skladu sa preporukama Kancelarije zaštitnika ljudskih prava.
Kako su, međutim, ove instrukcije usvojene u martu, nakon prethodno utvrđenog godišnjeg budžeta ustanove namijenjenog za isplatu ličnih dohodaka, ukupan budžet nije uvećan za iznos stimulacija, već je primarni budžet čak i smanjen posljednjim rebalansom budžeta u junu 2012”.
Objašnjeno je i da su zaposleni “uklapajući se u dodijeljeni budžet" samo za dva mjeseca 2012. primili stimulaciju od 15 odsto, dok je junski lični dohodak obračunat sa stimulacijom od devet odsto.
Galerija
Bonus video:
