Tropski talas, koji prostor Crne Gore prži od sredine juna, juče je izazvao ekstrmno visoke temperature vazduha pa su u nekim gradovima oboreni temperaturni rekordi za ovo doba godine, a u drugima je živa u termometru bila na par decimala od rekordnih podioka.
"Ovaj tropski talas je na snazi od 16. juna i u skoro svim gradovima izmjerene su tropske temperature. Tako je 9. jula na Žabljaku u 15 sati izmjereno 29,6 stepeni, što je rekordna temperatura za ovaj dan u posljednjih 50 godina. I u Podgorici je malo falilo da padne rekord jer je izmjereno 39,3, što je samo za 0,4 stepena manje od rekorda iz 2004. godine”, kazao je za “Vijesti” metereolog Branko Micev, šef Centra za analizu i prognozu u Hidrometeorološkom zavodu.
Na Žabljaku je, kako kaže Micev, temepratura juče bila za 11 stepeni iznad uobičajene za ovo doba godine, a na prostoru Podgorice temperatura je od klimatske normale za taj dan odstupila za osam stepeni.
Preporuka poslodavcima: Zaštitite radnike od vrućine, da ne budete kažnjeni >>>
"Vjerovatnoća da na Žabljaku u julu prosječna maksimalna dnevna temepratura vazduha pređe 29,4 stepena je svega jedan procenat. I to se desilo. I u Kolašinu je slična situacija. Tamo je juče bilo 34 stepena, a da temperatura u ovom periodu u Kolašinu dostigne i preskoči 33. podeok vjerovatnoća je jedan odsto”, kaže Micev.
Prosječna maksimalna temperatura u Podgorici u junu je 28,2 stepena i to je klimatska normala. Međutim, pretprošle dekade (1991-2000) ta normala je porasla na 30,3, a prošle je bila 30,7 stepeni. Za jul klimatska normala u Podgorici iznosi 31,7
"Tamo od jutra do popodneva temperatura poraste između 20 i 23 stepena".
Prognoze kažu da će ovaj tropski talas potrajati makar do kraja sedmice:
"Sjutra očekujemo mali pad temperature od stepen, dva, ali svakako ne i zahlađenje. Ovaj tropski talas će nas držati do kraja sedmice. Na sjeveru se očekuje pojačan razvoj oblačnosti, naročito u četvrtak popodne i četvrtak na petak. Biće uslova za kratkotrajno prolazno naoblačenje sa uslovima za grmljavinu i slabu kišu”, kaže Micev.
Nakon 15 dana tropskih temperatura logično je očekivati i probleme.
"Ovakve temperature svakako dovode do promjena u vodosnabdijevanju jer slabe izvorišta. To pravi ozbiljne probleme u poljoprivredi i proizvodnji hrane. Visok je stepen opasnosti od požara", upozorava Micev.
Iako ne spori da je riječ o vanrednim meteorološkim prilikama, Micev kaže da to ne znači i da je riječ o prirodnoj nepogodi:
"Osim temperature, tu se posmtra i sutuacija na terenu, odnosno prati se kakve posljedice to izaziva, da li su velike i drastične posljedice i onda se procjenjuju razmjere i i na osnovu toga procjenjuje je li riječ o elementarnoj nepogodi".
Podgorica bliža Africi
Posljednje dvije decenije na prostoru Crne Gore evidentirane su značajne klimatske anomalije naročito u pogledu porasta temperature vazduha.
“Prosječna maksimalna temperatura u Podgorici u junu je 28,2 stepena i to je klimatska normala. Međutim, pretprošle dekade (1991-2000) ta normala je porasla na 30,3, a prošle je bila 30,7 stepeni. Za jul klimatska normala u Podgorici iznosi 31,7.
U pretprošloj deceniji ona je porasla na 33, a u prošloj na 34,1 stepen Celzijusa. Primjer tog pomjeranja je i to što 90 odsto svih dana u julu u Podgorici ima klimatsku normalu 35,6 stepeni. Međutim, u prošloj dekadi ta granica se pomjerila pa je 90 odsto dana jula imalo temperaturu do 38,7 stepeni. Ovogodišnji jun u Podgorici je među tri najtoplija u 62 godine”, kaže Micev. Ovi podaci za meteorologe nijesu samo puka statistika:
“To nam govori da je veći stepen zagrijanosti atmosfere, a ako je atmosfera zagrijana više nego što je normalno, atmosferski procesi će biti burniji, snažniji, razorniji sa učestalim i većim hazardnim situacijama. To nam nažalost svjedoči i bliska prošlost.
Sjetimo se poplava, ogromnog snijega, vjetra orkanske snage. Sve je to rezultat snage i razornosti ekstremnih meteoroloških prilika”, objašnjava Micev.
Bježite od sunca, a ako vam je muka, odmah po hladne obloge
Ekstremno visoke temperature tokom jučerašnjeg dana nijesu bitno povećale broj pacijenata u zdravstvenim ustanovama. Ljekari smatraju da su građani počeli da se pridržavaju njihovih savjeta i ne izlažu suncu od 11 do 17 sati, ali i da su počeli da se privikavaju na ovakve vremenske prilike. U Zavodu za hitnu pomoć u toku protekla 24 sata obavljeno je 170 pregleda u ambulanti i 50 kućnih posjeta.
“Primljeno je nekoliko hroničnih bolesnika zbog pogoršanja opšteg zdravlja, dok tokom dana nije bilo građana sa simptomima toplotnog udara, sunčanice i onih koji su se žalili na pogoršanja zdravlja zbog visokih temperature”, kazao je direktor Urgentnog centra dr Vladimir Dobričanin. Doktorka Službe hitne pomoći dr Maja Karadžić navela je da je primjetno veći broj pacijenata koji su u proteklih deset dana zatražili pomoć zbog tegoba nastalih usljed direktnog izlaganja suncu:
“Većinom su to pacijenti sa simptomima mučnine, povraćanja, glavobolje i nesvjestice, kojima se zdravstveno stanje pogoršalo zbog višečasovnog boravka na suncu i hronični bolesnici sa pogoršanjem opšteg zdravlja, a učestaliji su i pacijenti sa reakcijama na ujede insekata”.
“Izbjegavanje direktnog izlaganja sunčevim zracima od 11 do 17 sati, lagana ishrana, adekvatna odjeća i uzimanje što više tečnosti... Posebno treba biti obazriv prilikom korišćenja klima uređaja, a temperaturu podesiti na oko deset stepeni nižu od spoljašnje. Oni koji se rashlađuju u rijekama i bazenima, strogo moraju paziti da u vodu ne ulaze pretjerano topli”, podsjetila je doktorka.
Izabrani doktor Doma zdravlja dr Mirjana Dobrović-Milošević naglašava da je u vrelim danima "spas u vodi".
Ističe da bi trebalo piti barem dva litra vode dnevno, a izbjegavati gazirana pića i naročito alkohol. Ona je sugerisala građanima da se sklone sa sunca, ako osjete simptome toplotnog udara, nesvjesticu i malaksalost. U tim slučajevima, preporučuje boravak u hladnijim i mračnijim prostorijama i rashlađivanje organizma tuširanjem, ili hladnim oblogama, uz unošenje što više tečnosti, prvenstveno vode.
Galerija
Bonus video:
